Liber Monstrorum Balcanorum. Čudovišni svijet europske margine

Čudovišni svijet europske margine, Miranda Levanat-Peričić i Tomislav Oroz, ur., Jesenski i Turk i Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2019., 371 str Pojam čudovišnosti pojavljuje se u mnogim radovima koji tematiziraju Balkan. "Čudovišno tijelo: prijevodi, prijenosi, izgubljena i nagomilana značenja" poglavlje je posvećeno "promjenama u značenjskom polju monstruma" od leksikološke prakse (Persida Lazarević di Giacomo) preko prekodifikacije magijskog (vlaškog) sustava znanja u dugoročno egzotiziran i komercijalan podžanr popularne kulture - kanibalskí žanr (Dragana R. Mašović), do analize figure "nagomilane drugosti" otjelovljene u balkanskoj fatalnoj ženi koja je na filmskom platnu metafora za sam Balkan (Nevena Daković i Biljana Mitrović) te analize umjetničkih refleksija na suvremena kičerozna mitska bića (Mileta Prodanović). Iako je fenomen čudovišnosti u kulturnoj antropologiji prisutan od samih začetaka discipline, znanstvenici koji u njoj djeluju tek rijetko i sporadično sudjeluju u istraživanjima okupljenima u interdisciplinarnom polju studija o čudovišnom (engl. monster studies).