O ethosu arhivista

O ethosu arhivista

U radu se pokušala izvidjeti mogućnost utemeljenja arhivističkog ethosa s obzirom na značaj arhivskog gradiva kao kulturnoga dobra ili kao "svjedočanstva prošlosti" (čl. 1. Etičkog kodeksa arhivista). Ono prošlo (historijsko) se u kontekstu rada tumači kao nužni moment za identitet pojedin...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Arhivski vjesnik 2009-01, Vol.52 (1), p.9
1. Verfasser: Škrbić, Tomislav
Format: Artikel
Sprache:hrv
Schlagworte:
Archives & records
Archivists
Morality
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
container_end_page
container_issue 1
container_start_page 9
container_title Arhivski vjesnik
container_volume 52
creator Škrbić, Tomislav
description U radu se pokušala izvidjeti mogućnost utemeljenja arhivističkog ethosa s obzirom na značaj arhivskog gradiva kao kulturnoga dobra ili kao "svjedočanstva prošlosti" (čl. 1. Etičkog kodeksa arhivista). Ono prošlo (historijsko) se u kontekstu rada tumači kao nužni moment za identitet pojedinca, naroda i kulture, a kao ishodište umačenju koristi se Nietzscheov spis "O koristi i štetnosti historije za život". U tu svrhu poduzima se kratak osvrt na antičko (grčko) shvaćanje onog etičkog kao jedinstva prirode (fysis) i zakona (nomos) i na novovjekovno shvaćanje (Kant) autonomnosti moralnog subjekta. Kao centralni problem etike ispostavilo se pitanje razdvoja principa moraliteta i legaliteta. Zatim se daje pregled nekoliko glavnih momenata Nietzscheovog spisa s osvrtom na pojmove monumentalne, antikvarne i kritičke vrste historije. U kontekstu rada povijest se shvaća kao umijeće posredovanja kontinuiteta života koji sebe samog stvara, održava i preoblikuje na onom individualnom, tj. na pojedincu. Arhivist kao djelatnik antikvarne i u određenoj mjeri kritičke historije, tj. kao skrbnik i vrednovatelj, stoji u službi održavanja individualiteta naroda i njegove kulture (zajednice), te nastoji dati pravu mjeru sadržaja onog historijskog.
format Article
fullrecord <record><control><sourceid>proquest</sourceid><recordid>TN_cdi_proquest_journals_2463120209</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>2463120209</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-proquest_journals_24631202093</originalsourceid><addsrcrecordid>eNpjYuA0tDCx0DU2NDFmYeA0MDU30LU0MLDgYOAtLs4yAAJjSzMLCxNOBiF_hdSSjPziUoXEoozMsszikkQeBta0xJziVF4ozc2g7OYa4uyhW1CUX1iaWlwSn5VfWpQHlIo3MjEzNjQyMDKwNCZOFQBSNimp</addsrcrecordid><sourcetype>Aggregation Database</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype><pqid>2463120209</pqid></control><display><type>article</type><title>O ethosu arhivista</title><source>Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals</source><creator>Škrbić, Tomislav</creator><creatorcontrib>Škrbić, Tomislav</creatorcontrib><description>U radu se pokušala izvidjeti mogućnost utemeljenja arhivističkog ethosa s obzirom na značaj arhivskog gradiva kao kulturnoga dobra ili kao "svjedočanstva prošlosti" (čl. 1. Etičkog kodeksa arhivista). Ono prošlo (historijsko) se u kontekstu rada tumači kao nužni moment za identitet pojedinca, naroda i kulture, a kao ishodište umačenju koristi se Nietzscheov spis "O koristi i štetnosti historije za život". U tu svrhu poduzima se kratak osvrt na antičko (grčko) shvaćanje onog etičkog kao jedinstva prirode (fysis) i zakona (nomos) i na novovjekovno shvaćanje (Kant) autonomnosti moralnog subjekta. Kao centralni problem etike ispostavilo se pitanje razdvoja principa moraliteta i legaliteta. Zatim se daje pregled nekoliko glavnih momenata Nietzscheovog spisa s osvrtom na pojmove monumentalne, antikvarne i kritičke vrste historije. U kontekstu rada povijest se shvaća kao umijeće posredovanja kontinuiteta života koji sebe samog stvara, održava i preoblikuje na onom individualnom, tj. na pojedincu. Arhivist kao djelatnik antikvarne i u određenoj mjeri kritičke historije, tj. kao skrbnik i vrednovatelj, stoji u službi održavanja individualiteta naroda i njegove kulture (zajednice), te nastoji dati pravu mjeru sadržaja onog historijskog.</description><identifier>ISSN: 0570-9008</identifier><identifier>EISSN: 1848-3143</identifier><language>hrv</language><publisher>Zagreb: Croatian State Archives</publisher><subject>Archives &amp; records ; Archivists ; Morality</subject><ispartof>Arhivski vjesnik, 2009-01, Vol.52 (1), p.9</ispartof><rights>2009. This work is published under https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ (the “License”). Notwithstanding the ProQuest Terms and Conditions, you may use this content in accordance with the terms of the License. This is sourced from HRČAK - Portal of scientific journals of Croatia.</rights><lds50>peer_reviewed</lds50><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Tsyndetics_thumb_exl</thumbnail><link.rule.ids>314,776,780</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Škrbić, Tomislav</creatorcontrib><title>O ethosu arhivista</title><title>Arhivski vjesnik</title><description>U radu se pokušala izvidjeti mogućnost utemeljenja arhivističkog ethosa s obzirom na značaj arhivskog gradiva kao kulturnoga dobra ili kao "svjedočanstva prošlosti" (čl. 1. Etičkog kodeksa arhivista). Ono prošlo (historijsko) se u kontekstu rada tumači kao nužni moment za identitet pojedinca, naroda i kulture, a kao ishodište umačenju koristi se Nietzscheov spis "O koristi i štetnosti historije za život". U tu svrhu poduzima se kratak osvrt na antičko (grčko) shvaćanje onog etičkog kao jedinstva prirode (fysis) i zakona (nomos) i na novovjekovno shvaćanje (Kant) autonomnosti moralnog subjekta. Kao centralni problem etike ispostavilo se pitanje razdvoja principa moraliteta i legaliteta. Zatim se daje pregled nekoliko glavnih momenata Nietzscheovog spisa s osvrtom na pojmove monumentalne, antikvarne i kritičke vrste historije. U kontekstu rada povijest se shvaća kao umijeće posredovanja kontinuiteta života koji sebe samog stvara, održava i preoblikuje na onom individualnom, tj. na pojedincu. Arhivist kao djelatnik antikvarne i u određenoj mjeri kritičke historije, tj. kao skrbnik i vrednovatelj, stoji u službi održavanja individualiteta naroda i njegove kulture (zajednice), te nastoji dati pravu mjeru sadržaja onog historijskog.</description><subject>Archives &amp; records</subject><subject>Archivists</subject><subject>Morality</subject><issn>0570-9008</issn><issn>1848-3143</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2009</creationdate><recordtype>article</recordtype><sourceid>BENPR</sourceid><recordid>eNpjYuA0tDCx0DU2NDFmYeA0MDU30LU0MLDgYOAtLs4yAAJjSzMLCxNOBiF_hdSSjPziUoXEoozMsszikkQeBta0xJziVF4ozc2g7OYa4uyhW1CUX1iaWlwSn5VfWpQHlIo3MjEzNjQyMDKwNCZOFQBSNimp</recordid><startdate>20090101</startdate><enddate>20090101</enddate><creator>Škrbić, Tomislav</creator><general>Croatian State Archives</general><scope>ABUWG</scope><scope>AFKRA</scope><scope>ALSLI</scope><scope>AZQEC</scope><scope>BENPR</scope><scope>CCPQU</scope><scope>CNYFK</scope><scope>DWQXO</scope><scope>E3H</scope><scope>F2A</scope><scope>M1O</scope><scope>PIMPY</scope><scope>PQEST</scope><scope>PQQKQ</scope><scope>PQUKI</scope><scope>PRINS</scope></search><sort><creationdate>20090101</creationdate><title>O ethosu arhivista</title><author>Škrbić, Tomislav</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-proquest_journals_24631202093</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv</language><creationdate>2009</creationdate><topic>Archives &amp; records</topic><topic>Archivists</topic><topic>Morality</topic><toplevel>peer_reviewed</toplevel><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Škrbić, Tomislav</creatorcontrib><collection>ProQuest Central (Alumni Edition)</collection><collection>ProQuest Central UK/Ireland</collection><collection>Social Science Premium Collection</collection><collection>ProQuest Central Essentials</collection><collection>ProQuest Central</collection><collection>ProQuest One Community College</collection><collection>Library &amp; Information Science Collection</collection><collection>ProQuest Central Korea</collection><collection>Library &amp; Information Sciences Abstracts (LISA)</collection><collection>Library &amp; Information Science Abstracts (LISA)</collection><collection>Library Science Database</collection><collection>Publicly Available Content Database</collection><collection>ProQuest One Academic Eastern Edition (DO NOT USE)</collection><collection>ProQuest One Academic</collection><collection>ProQuest One Academic UKI Edition</collection><collection>ProQuest Central China</collection><jtitle>Arhivski vjesnik</jtitle></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Škrbić, Tomislav</au><format>journal</format><genre>article</genre><ristype>JOUR</ristype><atitle>O ethosu arhivista</atitle><jtitle>Arhivski vjesnik</jtitle><date>2009-01-01</date><risdate>2009</risdate><volume>52</volume><issue>1</issue><spage>9</spage><pages>9-</pages><issn>0570-9008</issn><eissn>1848-3143</eissn><abstract>U radu se pokušala izvidjeti mogućnost utemeljenja arhivističkog ethosa s obzirom na značaj arhivskog gradiva kao kulturnoga dobra ili kao "svjedočanstva prošlosti" (čl. 1. Etičkog kodeksa arhivista). Ono prošlo (historijsko) se u kontekstu rada tumači kao nužni moment za identitet pojedinca, naroda i kulture, a kao ishodište umačenju koristi se Nietzscheov spis "O koristi i štetnosti historije za život". U tu svrhu poduzima se kratak osvrt na antičko (grčko) shvaćanje onog etičkog kao jedinstva prirode (fysis) i zakona (nomos) i na novovjekovno shvaćanje (Kant) autonomnosti moralnog subjekta. Kao centralni problem etike ispostavilo se pitanje razdvoja principa moraliteta i legaliteta. Zatim se daje pregled nekoliko glavnih momenata Nietzscheovog spisa s osvrtom na pojmove monumentalne, antikvarne i kritičke vrste historije. U kontekstu rada povijest se shvaća kao umijeće posredovanja kontinuiteta života koji sebe samog stvara, održava i preoblikuje na onom individualnom, tj. na pojedincu. Arhivist kao djelatnik antikvarne i u određenoj mjeri kritičke historije, tj. kao skrbnik i vrednovatelj, stoji u službi održavanja individualiteta naroda i njegove kulture (zajednice), te nastoji dati pravu mjeru sadržaja onog historijskog.</abstract><cop>Zagreb</cop><pub>Croatian State Archives</pub><oa>free_for_read</oa></addata></record>
fulltext fulltext
identifier ISSN: 0570-9008
ispartof Arhivski vjesnik, 2009-01, Vol.52 (1), p.9
issn 0570-9008
1848-3143
language hrv
recordid cdi_proquest_journals_2463120209
source Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals
subjects Archives & records
Archivists
Morality
title O ethosu arhivista
url https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-01-30T21%3A44%3A35IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-proquest&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft.genre=article&rft.atitle=O%20ethosu%20arhivista&rft.jtitle=Arhivski%20vjesnik&rft.au=%C5%A0krbi%C4%87,%20Tomislav&rft.date=2009-01-01&rft.volume=52&rft.issue=1&rft.spage=9&rft.pages=9-&rft.issn=0570-9008&rft.eissn=1848-3143&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Cproquest%3E2463120209%3C/proquest%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_pqid=2463120209&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true