SPECIFIČNOSTI SVINJOGOJSKE PROIZVODNJE U REPUBLICI HRVATSKOJ – STANJE I PERSPEKTIVE

Svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju. U radu se istražuje razvoj svinjogojske proizvodnje od 2006. do 2011. godine uz analizu bitnih čimbenika o kojima ovisi ova proizvodnja. Ukupni broj svinja pokazuje značajan pad u analiziranom razdoblju (svinje za rasplod 34,88%, naz...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Hauptverfasser: Kralik, Gordana, Margeta, Vladimir, Kralik, Igor, Budimir, Kristina
Format: Tagungsbericht
Sprache:hrv ; eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj ima dugu tradiciju. U radu se istražuje razvoj svinjogojske proizvodnje od 2006. do 2011. godine uz analizu bitnih čimbenika o kojima ovisi ova proizvodnja. Ukupni broj svinja pokazuje značajan pad u analiziranom razdoblju (svinje za rasplod 34,88%, nazimica 45,54%, zaklane svinje 22,33%), uz istovremeno povećanje uvoza 29,90%. Pod kontrolom proizvodnosti nalazi se 26.586 plotkinja od kojih se 90,4% uzgaja na velikim farmama, a svega 9,6% na obiteljskim gospodarstvima. U populaciji krmača u 2011. godini Topigs sudjeluje s 25,94%, PIC 47,40%, različite križanke 12,42%, a 15,89% čine čiste pasmine: veliki jorkšir, švedski landras, njemački landras, durok i pietren, kao i autohtone pasmine crna slavonska i turopoljska svinja. Uzgoj crne slavonske svinje širi se na obiteljskim gospodarstvima, i u 2011. godini u Republici Hrvatskoj uzgajalo se 896 krmača i 109 nerastova ove pasmine. To je svinja kod koje se prosječni postotni udio mesa kreće oko 40% s karakterističnim sadržajem intramuskularne masti koja svojom količinom i sastavom utječe na ukusnost i tehnološka svojstva mesa te se meso ove svinje koristi za preradu u visokovrijedne tradicionalne proizvode. U radu se ističe važnost svinjskog mesa u ljudskoj prehrani te mogućnosti obogaćivanja svinjskog mesa funkcionalnim sastojcima kao što su n-3 PUFA i selen. Povećanje sadržaja αLNA, EPA i DHA, kao i selena, u svinjskom mesu može se postići pomoću hranidbe, izborom određenih krmiva i ulja u obroku. Porast selena u mesu svinja raste s povećanom koncentracijom ovog mikroelementa u smjesama. Svinjsko meso može se smatrati funkcionalnom hranom ako je obogaćeno sastojcima koji pozitivno djeluju na fiziološke funkcije u organizmu i očuvanje zdravlja. U radu se analiziraju mogućnosti daljnjeg razvoja svinjogojstva u našoj zemlji.
ISSN:0023-4850
1848-901X