SADRŽAJ BJELANČEVINA U MESU KOD RAZLIČITE DOBI SVINJA

Poznavanje sadržaja bjelančevina u trupu svinja različite tjelesne mase i dobi, nužno je u prehrani ljudi, a meso se koristi i za dobivanje različitih proizvoda za prehranu. Kao što svi znamo, bjelančevine sadrže odgovarajuće aminokiseline neophodne da optimiziraju život stanica i mitozu, kao i dugovječnost ljudskog života. Istraživanje je provedeno na dvjema farmama, pri čemu su korištene svinje različite tjelesne mase: 10-15 kg; 24-30 kg; 55-65 kg,105–115 kg i 125-140 kg. U svakoj kategoriji smo analizirali po 6 životinja od 2 oca, ukupno 30 svinja od 12 očeva. Meso za analizu je uzeto s 4 mjesta na trupu: vratu, lopatici, MS (musculus semimembranous) i MLD (musculus longisimus dorsi). Selekcijski kriteriji su bili isti. Kod landras i jorkšir pasmine, selekcijski pritisak majčine linije je 69% usmjeren na veličinu legla i mliječnost. Svinje su koristile hranu za pojedine kategorije, u kojoj nije bilo ribljeg brašna i suncokreta. Osnovne komponente su bile kukuruz, pšenica, ječam i soja. Svinje od 10-15 kg imale su 24,4% bjelančevina, od 24 do 30 kg imale su 26,6% bjelančevina u mesu. Svinje tjelesne mase između 55-65 kg su imale 24,1% bjelančevina, svinje između 105 i 115 kg, imale su 23,2% bjelančevina, dok su svinje između 125 i 140 kg imale 22,4% bjelančevina u mesu. Prateći svjetske standarde o kvaliteti mesa, sve kategorije svinja bile su unutar njih. To znači da su kriteriji koje smo koristili bili efikasni. Varijacije sadržaja bjelančevina u svim kategorijama, iako male, bile su od 11 do 14%. Utjecaj dobi i očeva na promatrane osobine bio je visoko signifikantan, dok razlike između farmi nisu pokazale signifikantnost. Sve ovo opravdava upotrebu MME modela, koji se može upotrijebiti u selekciji radi promjene pojedinih osobina.