Sfingozinske baze u mlijeku

Sfingolipidi su sastojci membrana prisutni u svim eukariotskim stanicama. Definirani su kao spojevi koji kao okosnicu imaju dugolančanu sfingozinsku bazu. Najčešće dugolančane baze u većini sisavaca su D-erythro-sfinganin i sfingozin. Sfingolipida se, u manjim količinama, može naći u raznim vrstama hrane. Mliječna mast sadržava različite vrste sfingolipida. Iako se prvobitno pretpostavljalo da su sfingolipidi važni kao strukturne komponente membrane, danas se zna da imaju i značajnu fiziološku ulogu. Sfingolipidi iz hrane sve su značajniji zbog svoje moguće uloge u inhibiciji karcinoma kolona. Svrha ovog rada bila je odrediti koncentracije slobodnog i ukupnog sfiganina i sfingozina u mlijeku (majčino, kravlje, ovčje, kozje i sojino mlijeko). Sfingolipidi su ekstrahirani iz mlijeka, a slobodne i ukupne sfingozinske baze su dobivene baznom, odnosno kiselom hidrolizom. Sfinganin i sfingozin su određeni pomoću tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na razliku u koncentracijama sfingozinskih baza u kravljem mlijeku različitog udjela mliječne masti. Koncentracije slobodnog sfingozina i sfinganina u kravljem mlijeku bile su niže nego u majčinom mlijeku, dok su koncentracije ukupnih sfingozinskih baza u ovčjem i kozjem mlijeku bile više od onih u majčinom i kravljem mlijeku. Pasterizacijom se smanjuje količina većine sfingozinskih baza.