RAČUNALNA SIMULACIJA KAO ALAT ZA PROCJENU RIZIKA OD TERORISTIČKIH NAPADA U LANCU PROIZVODNJE HRANE

Pojam „terorist“ označava osobu koja provodi nasilne radnje s ciljem zastrašivanja ili nanošenja štete, odnosno unošenja kaosa u sustav. Jedna od često potencijalnih meta terorista jest i hrana zbog mogućnosti usmjeravanja akcija na široku populaciju i lakog izazivanja panike. U novije vrijeme takvi incidenti više nisu rijetkost, scenariji o teoretskoj mogućnosti terorističkog napada na neki lanac proizvodnje hrane više ne djeluju samo kao teorija, a zabrinutost da bi se nešto takvo moglo uistinu i dogoditi poprima sve veće dimenzije. Namjerno onečišćenje hrane može imati velike ekonomske posljedice, čak i kada je incident relativno malih razmjera, jer upravo je rušenje ekonomske stabilnosti najčešće glavni motiv nekog namjernog napada koji može biti usmjeren na neki proizvod, pojedinog proizvođača, granu industrije ili cijelu državu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u Godišnjem izvješću o zdravlju iz 2007. godine proglasila je slučajna i namjerna onečišćenja hrane kao najveću prijetnju zdravlju u 21. stoljeću. Iz tog razloga, WHO apelira na vlade zemalja članica, a i na ostale, da pomognu prehrambenoj industriji jer ona snosi primarnu odgovornost za hranu koju proizvodi, dok je namjerno onečišćenje hrane opasnim agensima za njih često potpuno nova opcija o kojoj bi trebalo razmisliti. Mjere prevencije, zajedno s pojačanim nadzorom i sredstvima za adekvatan odgovor u slučaju namjernog ili slučajnog incidenta, bolje praćenje hrane i mogućnost njezina brzog povlačenja s tržišta, dvosmjerna komunikacija državnih službi i prehrambene industrije, unaprijed predviđeni scenariji koji će olakšati raspodjelu resursa i jednostavnije postavljanje prioriteta u slučaju incidenta, te koordinacija između industrije i vlade u komunikaciji s javnošću trebali bi biti najmanje što bi svaka vlada trebala učiniti. U tu svrhu posljednjih se godina počelo pridavati puno više pažnje sigurnosti proizvodnih pogona, povećanju higijenskih standarda i uvođenju preventivnog pristupa u vidu uvođenja HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points) sustava, čime se razvijaju i implementiraju preventivne mjere kojima se želi spriječiti moguće nenamjerno onečišćenje hrane prilikom njezine proizvodnje, prerade i distribucije. Iako je HACCP najčešće učinkovit sustav, on često zahtijeva nadogradnju u smislu zaštite od namjernih onečišćenja hrane u vidu terorističkih napada. Sprječavanje takvih incidenata ne podrazumijeva obavezno visoku tehnologiju i velike troškove. Pogodna opcija je s