VJEŠTINA ČITANJA U RANOJ ADOLESCENCIJI: PROFILI UČENIKA

Cilj je ovog istraživanja bio ustanoviti mogu li se prepoznati homogene skupine, odnosno profili učenika s obzirom na uspješnost razumijevanja i brzinu čitanja, razvijenost rječnika, raspon kratkoročnoga i radnoga pamćenja te uspješnost primjene strategija čitanja. U istraživanju je sudjelovalo 186 učenika sedmih razreda (98 dječaka i 88 djevojčica). Ispitivalo se razumijevanje triju kraćih tekstova i mjerila se brzina čitanja jednog od njih. Učenici su rješavali i test rječnika, upitnik strategijskoga čitanja, zadatke kratkoročnoga i radnoga pamćenja te se ispitivala uspješnost prepoznavanja fokusnih riječi u rečenici i nepodudarnih rečenica u tekstu. Klasterskom analizom jasno su se izdvojila četiri profila učenika. Prvi klaster čine loši čitači koji na svim zadacima postižu ispodprosječne rezultate. Četvrti klaster čine dobri čitači koji postižu iznadprosječne rezultate na svim varijablama, osim u brzini čitanja, koja je prosječna. Drugi i treći klaster čine učenici s prosječnim razumijevanjem, brzinom čitanja i rječnikom te prosječnom uspješnošću prepoznavanja fokusnih riječi i nepodudarnih rečenica. Učenici iz drugoga klastera imaju značajno manji raspon kratkoročnoga i radnoga pamćenja od učenika iz trećega klastera, ali izvještavaju da češće od njih rabe strategije čitanja. Rezultati idu u prilog teorijama koje naglašavaju važnost upotrebe kompenzacijskih strategija, kojima se mogu nadvladati ograničenja u rasponu radnoga pamćenja (Walczyk i sur., 2001.; 2007.).