Uz temu: HRVATSKA VOJSKA - HRVATSKO DRUŠTVO

Oružane snage Republike Hrvatske – OS RH (Hrvatska vojska), čije je osnivanje za Domovinskog rata obilježeno masovnim izravnim i neizravnim udjelom građana, nedvojbeno predstavljaju jednu od ključnih formativnih institucija suvremene hrvatske države. Njihov nastanak ne mijenja samo obilježja državno-administrativnih struktura (u odnosu na položaj vojnih struktura u prethodnom razdoblju) nego i ukupnu institucionalnu konfiguraciju hrvatskoga društva. S druge strane, javnost u modernim demokratskim društvima, pa tako i u hrvatskome, prerasta u aktera izvanredne važnosti u formuliranju nacionalnih vojno-sigurnosnih politika, čija je uloga dodatno pojačana u kontekstu novih izazova koje donosi promijenjeni posthladnoratovski geopolitički i sigurnosni ambijent. Raspoloženje javnosti postaje jednom od ključnih strategijskih varijabli, definirajući granice prihvatljivosti kojima i demokratski legitimirane političke elite moraju prilagoditi svoje djelovanje. Istodobno, svijest o javnoj percepciji problematike vezane uz oružane snage, sigurnost i obranu osigurava i oslonac u provedbi orijentacija usvojenih u sklopu relevantnih sektorskih strategijskih dokumenata i opće nacionalne strategije razvitka, olakšavajući ostvarivanje potrebnoga širokog nacionalnog konsenzusa. Pritom na umu treba imati činjenicu da se kompleksan odnos "društvo – oružane snage" ne iscrpljuje tek institucionaliziranim formalnim odnosima civilnih političkih i vojnih institucija nego taj odnos čini zamršena i dinamična interakcijska mreža vojnoga i civilnih društvenih sektora, pri čemu javnost ima važnu ulogu političke arene demokratske legitimacije oružanih snaga.