Apeksna propusnost nakon četiri endodontska postupka instrumentacije i punjenja

Svrha je bila ispitati apeksnu propusnost punjenih korijenskih kanala uporabom konstrukcije za prijenos tekućine, nakon dvije različite tehnike instrumentacije (“double flare” i step-back”) kombinirane s uporabom dvaju različitih materijala za punjenje (eukaperka i Roeko seal®). U pokusu je rabljen...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Acta stomatologica Croatica 2003, Vol.37 (3), p.378
Hauptverfasser: Šnjarić, D., Strika, S., Antončić, T., Sredanović, A., Pezelj-Ribarić, S., Brekalo, I.
Format: Web Resource
Sprache:hrv ; eng
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Svrha je bila ispitati apeksnu propusnost punjenih korijenskih kanala uporabom konstrukcije za prijenos tekućine, nakon dvije različite tehnike instrumentacije (“double flare” i step-back”) kombinirane s uporabom dvaju različitih materijala za punjenje (eukaperka i Roeko seal®). U pokusu je rabljen uzorak od 40 trajnih jednokorijenskih zuba. Zubi su dekoronirani na razini caklinskocementnog spojišta, a zatim podijeljeni u četiri skupine od po 10 zuba. Korijenski kanali prve i druge skupine mehanički su obrađeni “double flare” tehnikom, a “stepback” tehnika primijenjena je u trećoj i četvrtoj skupini. kanali su tijekom instrumentacije ispirani 2,5% otopinom NaOCl. Obrađeni korijenski kanali prve i treće skupine punjeni su gutaperka kolčićima i eukaperka pastom tehnikom hladne alteralne kondenzacije, dok je u drugoj i četvrtoj skupini rabljen Roeko seal® umjesto eukaperke tijekom punjenja. Učinjenim endodontskim postupcima stvorene su četiri skupine: skupina DF/EF (double-flare / eukaperka) skupina DF/RS (double-flare / Roeko seal®) skupina, skupina SB/EP (step back/eukaperka) i skupina SB/RS (step back / Roeko seal®). Punjeni korijeni pohranjeni su u sterilnu fiziološku otopinu na 37°C u razdoblju od 7 dana nakon čega su postavljeni u konstrukciju za prijenos tekućine. Propusnost je mjerena pomakom zračnoga mjehurića u kapilarnoj cijevi spojenoj s apeksnim krajem napunjenoga zubnog korijena. Razlika između skupine DF/EF (0,152 μL ± 0,12), skupine DF/RS (0,186 μL ± 0,098), skupine SB/EP (0,195 μL ± 0,12), i skupine SB/RS (0,360 μL ± 0,230) statistički je analizirana Sheffe (ANOVA) testom. statistički znatna razlika utvrđena je između skupine DF/EP i skupine SB/RS. Daljnjom statističkom raščlambom s pomoću Mann-Whitney U testa utvrđeno je da različita tehnika instrumentacije utječe na rezultate raščlambe. U uvjetima pokusa, rezultati dobiveni primjenom konstrukcije za prijenos tekućine pokazuju da različiti materijali za punjenje korijenskih kanala ne utječu na apeksnu propusnost.
ISSN:0001-7019
1846-0410