STANJE PČELARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

U ovom je radu prikazana analiza stanja pčelarstva u Republici Hrvatskoj, broj i raspodjela pčelara i pčelinjih zajednica, godišnji gubitci pčelinjih zajednica, kao i analiza proizvodnje i potrošnje meda, te uvoza i izvoza meda. Pčelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. U odnosu na pašne potencijale i potrebu za oprašivanjem kultiviranog i samoniklog bilja, sadašnje je pčelarstvo nedekvatno razvijeno i raspodjeljeno u različitim regijama. Prema podatcima Hrvtaskog stočarskog centra (2008.), u Hrvatskoj je 2007. godine registrirano 313.978 pčelinjih zajednica [2]. Većina pčelinjih zajednica, odnosno 238.300 (76 %) smješteno je u panonskoj regiji. Druga po zastupljenosti je mediteranska regija sa 59.763 pčelinjih zajednica (19 %), a najmanji broj zajednica, odnosno 15.915 (5 %) nalazi se u gorskoj regiji. U Hrvatskoj se godišnje proizvede približno 5.000 tona meda [8], a potroši tek 2.000 t. Potrošnja meda u Hrvatskoj je vrlo niska, samo 0,4 kg po stanovniku godišnje. Takav omjer proizvodnje i potrošnje meda pruža mogućnost za izvoz. Hrvatska je u 2003. godini izvezla 1.051 t meda, a u 2007. godini 274 t, što ukazuje na značajan opadajući trend izvoza meda. Normalnih 10 % zimskih gubitaka pčelinjih zajednica u Hrvatskoj do 2007. godine, poraslo je u razdoblju 2007./2008. na 55.615 (41,71 %) u panonskoj regiji, 13.892 (37,46 %) u mediteranskoj i 5.359 (32,71 %) u gorskoj regiji. Pčelarstvo bi u Hrvatskoj trebalo biti fleksibilnije kako bi se uklopilo u integrirani poljiprivredni sektor, te usmjerenije zadovoljavanju potreba potrošača sa ciljem postizanja bolje konkurentnosti.