Koliko su efikasne županije uz rijeku Dravu? Pregled aplikacija analize omeđivanja podataka (AOMP)

U radu je primijenjena metodologija matematičkog programiranja AOMP (analiza omeđivanje podataka) modela analize u evaluaciji i mjerenju efikasnosti i uspješnosti hrvatskih županija. Temeljni je cilj ovog članka prikazati i analizirati efikasnost i uspješnost županija uz rijeku Dravu (Koprivničko-križevačke, Virovitičko-podravske i Međimurske županije) te dati zaključke o ovoj regiji i njezinoj regionalnoj efikasnosti. Ostali se ciljevi referiraju na korištenje i tumačenje teoretske pozadine AOMP metodologije. Riječ je o jednoj od najpopularnijih ne parametarskih metoda u evaluaciji efikasnosti od njenog uvođenja u revolucionarni rad Charnesa, Coopera i Rhodesa 1978. godine. U radu se koristi opsežni pregled literature o studijama primjene AOMP metodologije te dubinska evaluacija učinkovitosti hrvatskih županija. Autori su pregledali baze podataka Scopus, Web of Science (SSCI i SCI radovi) i CROSBI (Hrvatska znanstvena bibliografija) koristeći ključne riječi »CROATIA«, »COUNTY« i »DATA ENVELOPMENT ANALYSIS« kao ključne riječi za istraživanje. Pronađeno je sedam radova u Scopusu, petnaest na Web of Science i jedanaest na CROSBI-u, što je u konačnici rezultiralo pronalaskom dvanaest relevantnih radova za ovu analizu. Nadalje, ova studija analizira dosadašnji rad na području učinkovitosti županija u podravskoj regiji, kao i dubinsku analizu korištenih modela, skupa varijabli i njihovih nalaza. Rezultati analize otkrivaju različite aspekte evaluacije efikasnosti hrvatskih županija s posebnim naglaskom na županije uz rijeku Dravu. Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija pokazale su visoku ekološku i ukupnu energetsku učinkovitost, ali su bile najmanje učinkovite u poduzetništvu i socijalnim uslugama za starije osobe, sukladno. Prema dobivenim rezultatima, Međimurska županija je najneučinkovitija županija u analiziranoj regiji. Štoviše, tri analizirane podravske županije u većini studija pokazuju tehničku neučinkovitost te ispodprosječnu učinkovitost. U tom kontekstu, županije trebaju uzeti u obzir dobivene rezultate te usporediti i primijeniti najbolje prakse iz visoko učinkovitih hrvatskih županija. Ovaj bi rad mogao poslužiti kao poticaj za veću upotrebu AOMP metodologije kao vrlo relevantne tehnike za ocjenu učinkovitosti i izvedbe, kao i alata za usporedbu u različitim regijama.