MOLEKULARNA STRUKTURA I OBRASCI HIBRIDIZACIJE HIBRIDA Abramis brama × Rutilus rutilus IZ AKUMULACIJE MODRAC, BOSNA I HERCEGOVINA

Interspecijska hibridizacija u porodici Cyprinidae zabilježena je širom svijeta, a Abramis brama (deverika) i Rutilus rutilus (bodorka) su jedan od često prijavljenih hibridizirajućih parova. Jedini opis takvog događaja u Bosni i Hercegovini potiče iz akumulacije Modrac. Koristeći morfološke i molek...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Croatian Journal of Fisheries 2021-12, Vol.79 (4), p.147
Hauptverfasser: Kalamujić Stroil, Belma, Ušanović, Lejla, Kalajdžić, Abdurahim, Lasić, Lejla, Šrkrijelj, Rifat, Pojskić, Narcis
Format: Artikel
Sprache:hrv ; eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Interspecijska hibridizacija u porodici Cyprinidae zabilježena je širom svijeta, a Abramis brama (deverika) i Rutilus rutilus (bodorka) su jedan od često prijavljenih hibridizirajućih parova. Jedini opis takvog događaja u Bosni i Hercegovini potiče iz akumulacije Modrac. Koristeći morfološke i molekularne markere, istražili smo prisutnost hibrida, odredili smjer hibridizacije i procijenili strukturu hibridnih skupina u ovom ekosustavu. Naša su otkrića potvrdila nesmetanu prirodnu hibridizaciju bodorke i deverike u akumulaciji Modrac. Primjenom NewHybrids softvera, preko 50% hibridnih primjeraka klasificirano je kao F2 hibridi, dok su ostali kategorizirani kao čisti roditeljski oblik, što je prvi takav nalaz u Europi. Analiza mitohondrijskog citokroma b pokazala je da 90% hibridnih jedinki ima majčinsko podrijetlo od deverike. Hibridna skupina izrazila je veće srednje vrijednosti promatrane heterozigotnosti i raznolikosti gena u odnosu na obje roditeljske vrste. Otkriveni su znakovi introgresivne hibridizacije između roditeljskih vrsta. Čini se da hibridna zona akumulacije Modrac slijedi intermedijarni ili "ravni" hibridni model zasnovan na uravnoteženoj raspodjeli roditeljskih i hibridnih genotipova. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se rasvijetlili čimbenici koji omogućuju preživljavanje i uspjeh u parenju jedinki poslije F1 generacije.
ISSN:1330-061X
1848-0586
DOI:10.2478/cjf-2021-0016