Između standardnog varijeteta i lokalnih govora: jezične prakse osnovnoškolaca u Makarskom primorju

U hrvatskom obrazovnom kontekstu poseban izazov predstavlja poučavanje hrvatskog standardnog varijeteta u neštokavskim sredinama u kojima se od djece očekuje ili ovladavanje dvama kodovima ili postupno prelaženje sa zavičajnog na standardni kod koji je od zavičajnoga nerijetko i vrlo udaljen na strukturnoj razini. Polazeći od ideje da jezičnu politiku čine jezične ideologije, prakse i upravljanje jezikom (Spolsky 2004, 2009), cilj je rada analizirati jezične prakse osnovnoškolaca u Makarskom primorju u formalnim i neformalnim domenama, posebno u školi i izvan nje, te utvrditi način na koji su jezične prakse povezane sa stavovima prema standardnom varijetetu i lokalnim govorima, odnosno koje su dominantne ideologije koje su makarski osnovnoškolci internalizirali i koje utječu na njihov stav prema lokalnom govoru, učestalost i kontekste njegove uporabe. Analiza jezičnih praksi osnovnoškolaca temelji se na materijalu prikupljenom tijekom terenskog istraživanja provedenog 2018. i 2019. godine u Makarskome primorju. Dio podataka prikupljen je sociolingvističkim upitnikom, a dio etnografskim istraživanjem koje je uključivalo i intervjuiranje nastavnika kao ključnih dionika u procesu upravljanja jezikom na lokalnoj razini.