COVID-19 i koronarna bolest srca – strategije u intervencijskoj kardiologiji

Kardiovaskularne bolesti (KVB), uključujući i koronarnu bolest srca (KBS), i dalje su vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj. Uz pravovremeno dijagnosticiranje bolesti, suvremene lijekove i organizirane sustave liječenja poput mreže primarne perkutane koronarne intervencije za bolesnike s akutnim infarktom miokarda (AIM), smrtnost od KVB-a je u padu. U ovom preglednom članku korištena je baza podataka PubMed i najnovija literatura o povezanosti novoga koronavirusa SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus 2) i KVB-a. Navedeni virus, uzročnik koronavirusne bolesti 2019 (engl. coronavirus disease 2019 – COVID-19) postavio je nove izazove u liječenju KBS-a iz više razloga. COVID-19 je bolest koja najviše zahvaća starije ljude s komorbiditetima kao što su arterijska hipertenzija, dijabetes, debljina i KVB. Primarno zahvaća respiratorni sustav, ali može uzrokovati i kardiovaskularne komplikacije poput lezije/infarkta miokarda, miokarditisa, šoka, aritmija i smrti. Dijagnostika i liječenje bolesnika s AIM-om tijekom epidemije može biti otežana zbog protuepidemijskih mjera koje se provode s ciljem zaustavljanja transmisije na bolesnike i medicinsko osoblje. U preporukama Europskoga kardiološkog društva naglašava se pridržavanje dosadašnjih smjernica za liječenje AIM-a s ciljem što ranije i uspješne reperfuzije, ali uz obavezno korištenje osobne zaštite opreme i maske za bolesnika. Na morbiditet i mortalitet koronarnih bolesnika može utjecati strah od bolnica dovodeći do produženja vremena od početka simptoma do prvoga medicinskoga kontakta. Za vrijeme epidemije važno je educirati bolesnike i omogućiti im izravni kontakt i komunikaciju s liječnikom/kardiologom s ciljem korekcije terapije, poticanja na zdrav način života te prepoznavanja alarmirajućih simptoma.