Fiziologija rasplođivanja kamelida - Biotehnologija rasplodnje, gravidnost i porođaj II. dio

Iako kamelidi nisu gospodarski značajne životinje i nisu znatno zastupljeni u Hrvatskoj, oni predstavljaju atrakciju pa je sve veći trend uzgoja ovih životinja kao kućnih ljubimaca, posebice južnoameričkih kamelida; ljama i alpaka. U prirodnim uvjetima rasplodna učinkovitost kamelida je relativno ni...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Veterinarska stanica 2020-07, Vol.51 (5), p.477-486
Hauptverfasser: Đuričić, Dražen, Kilvain, Iva, Samardžija, Marko
Format: Artikel
Sprache:hrv ; eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Iako kamelidi nisu gospodarski značajne životinje i nisu znatno zastupljeni u Hrvatskoj, oni predstavljaju atrakciju pa je sve veći trend uzgoja ovih životinja kao kućnih ljubimaca, posebice južnoameričkih kamelida; ljama i alpaka. U prirodnim uvjetima rasplodna učinkovitost kamelida je relativno niska. Kamelidi su sezonski poliestrične životinje. Ženke imaju induciranu ovulaciju koja je inducirana kopulacijom. Polučivanje sjemena sastoji se od korištenja umjetne vagine (sa suženjem) koja se nalazi unutar drvenog fantoma u sjedećem položaju. Primjena asistirane reproduktivne tehnologije, poput umjetnog osjemenjivanja (UO) i multiple ovulacije i embriotransfera (MOET), proizvodnje zametaka in vitro (sazrijevanje, oplodnja i uzgoj) ili drugih biotehnologija (kloniranje i transgeneza) nisu u široj uporabi kao rutinski uzgojni postupci u kamelida. Tehnologije kao što su UO i MOET se primijenjuju u uzgojnim programima za poboljšanje proizvodnih karakteristika različitih vrsta domaćih životinja. Ove se tehnike ne mogu izravno koristiti u kamelida, jer je fiziologija rasplodnje različita u odnosu na ostale domaće životinje. Danas se za izazivanje multiple ovulacije na jajnicima deve najčešće koristi kombinacija svinjskog FSH (pFSH) i konjskog korionskog gonadotropina (eCG). Bolji je uspjeh koncepcije ako primateljice ovuliraju 24 h nakon davateljica. Primateljice se moraju odabrati iz skupine ženki s folikulom promjera 13 - 17 mm, a kojima se aplicirao GnRH ili hCG 24 h nakon parenja davateljice. Zametci se ispiru transcervikalno 7. dan nakon ovulacije. Nakon odabira zametaka na temelju morfoloških karakteristika, aspiriraju se u pajetu i prenose u pripremljenu primateljicu (6. dan nakon ovulacije), najčešće u lijevi rog maternice. Generacijski interval je relativno dug zbog kasne zrelosti i relativno dugog razdoblja gestacije pri čemu rađaju samo jedno mlado. Gravidnost u deva traje u prosjeku 365-410 dana, u ljama 345±15 dana i u alpaka 330±10 dana. Najčešće je gravidan lijevi rog maternice. Kao i u ostalih sisavaca, za održavanje gravidnosti bitno je tzv. majčinsko prepoznavanje gravidnosti kojim se omogućuje preživljavanje zametka. Porođaj se dijeli u tri osnovna stadija: stadij otvaranja (2 - 6 sati), stadij istiskivanja ploda (10 - 45 minuta) i stadij izbacivanja posteljice. Zbog relativno dugog vrata i nogu te činjenice da se gotovo svi fetusi rađaju u prednjem podužnom situsu, često je prisutna fleksija vrata i/ili ekstremiteta. Posteljica (placenta) kame
ISSN:0350-7149
1849-1170
DOI:10.46419/vs.51.5.1