Prevencija emocionalnog zlostavljanja djece u visokokonfliktnim razvodima roditelja: Analiza stanja u Hrvatskoj

Razvod ili razdvajanje roditelja pogađa velik broj djece i mladih, a procjenjuje se da je svaki treći razvod roditelja visokokonfliktan, odnosno da se sukob roditelja s vremenom ne smanjuje, nego perzistira ili čak ojačava. Istraživanja i klinička praksa dosljedno upozoravaju na rizike za djecu u vi...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Kriminologija I Socijalna Integracija 2019-12, Vol.27 (2), p.256-274
Hauptverfasser: Roje Đapić, Mia, Buljan Flander, Gordana
Format: Artikel
Sprache:hrv ; eng ; srp
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Razvod ili razdvajanje roditelja pogađa velik broj djece i mladih, a procjenjuje se da je svaki treći razvod roditelja visokokonfliktan, odnosno da se sukob roditelja s vremenom ne smanjuje, nego perzistira ili čak ojačava. Istraživanja i klinička praksa dosljedno upozoravaju na rizike za djecu u visokokonfliktnom razvodu roditelja, koja se često nađu u središtu njihova sukoba, a time su u riziku od emocionalnog zlostavljanja, bilo da se radi o otuđenju, neprimjerenim pritiscima i/ili manipulaciji djecom jednoga ili obojih roditelja. Od svih oblika zlostavljanja, emocionalno zlostavljanje najmanje je istraženo i u svijetu postoji mal broj sustavnih programa koji bi se bavili njegovom prevencijom. Posljedice emocionalnog zlostavljanja jednake su kao i posljedice drugih oblika zlostavljanja, kratkoročno, dugoročno, pa i transgeneracijski, te uključuju brojne negativne ishode za mentalno zdravlje, socijalno funkcioniranje i probleme u ponašanju. U Hrvatskoj ne postoji sustavna prevencija emocionalnog zlostavljanja djece, a da je posebice specifično usmjerena na djecu u razvodima roditelja. U ovom radu razmatraju se mogući razlozi, postojeći programi u Europi, mogućnost njihove implementacije, sustavne i nesustavne mjere u Hrvatskoj te se predlažu daljnji koraci u razvoju sustavne prevencije te problematike na svim razinama putem intervencijskog spektra.
ISSN:1330-2604
1848-7963
DOI:10.31299/ksi.27.2.6