Inicijativa rodno osjetljiva proračuna u Gradu Zagrebu

Proračun ukazuje na to kako vlada planira alocirati javni novac te zadovoljiti ekonomske i društvene potrebe svojih građana. Uobičajeno, vlada i građani percipiraju proračun kao rodno neutralni instrument te ne analiziraju njegov različit utjecaj na muškarce i žene. No, činjenica da žene imaju manju ekonomsku, društvenu i političku moć nego muškarci te da se uloge, obveze i potrebe muškaraca i žena u društvu razlikuju, upućuje da način na koji država generira javne prihode i usmjerava javne rashode ima različit utjecaj na žene i muškarce. Zanemarivanje potencijalnog nejednakog učinka proračuna na muškarce i žene negativno utječe na produktivnost, kvalitetu radne snage, gospodarski rast i društveno blagostanje (UNESCO, 2010.). Stoga vlada pri donošenju proračuna treba uvažavati različite uloge i obveze muškaraca i žena u svom društvu te na temelju navedenih spoznaja alocirati javni novac i implementirati politike i programe koji doprinose rodnoj jednakosti. Proračun treba biti kreiran tako da osigurava minimalne životne uvjete i omogućuje jednako zadovoljenje javnih potreba svih građana pa tako i muškaraca i žena. Proračun kojim se pokušava umanjiti postojeća rodna nejednakost u teoriji se zove rodno osjetljivi proračun ili rodni proračun. Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba (dalje u tekstu: Povjerenstvo) prepoznalo je da je rodno osjetljivi proračun važan mehanizam za osiguravanje veće konzistentnosti između ekonomskih godine, objavljenih novosti i informacija na službenim internet stranicama Grada Zagreba i ustanova osnovanih od strane Grada Zagreba i slično. Ovakav vid analize predstavlja određena ograničenja, ali ispunjava glavni cilj osvješćivanja o ulozi proračuna u poboljšanju položaja žena u društvu. Ubuduće će ovakve analize provoditi osobe koje izravno sudjeluju u kreiranju određenih politika i mjera, odnosno osobe koje su na izvoru svih potrebnih podataka i informacija potrebnih za detaljniju i sveobuhvatnu analizu.