Makroskopska građa malog mozga afričkoga divovskog trstičnog štakora (Thryonomys swinderianus - Temminck, 1827) tijekom fetalnog i postnatalnog razvoja

U Nigeriji se afrički divovski trstični štakor (Thryonomys swinderianus) uzgaja kao mini stoka i model za istraživanje. U radu su prikazani podaci o razvoju njegova malog mozga, prikupljeni makroskopskim promatranjem vanjskih obilježja mozga kod fetusa u dobi 60 i 90 dana, novorođenčadi u dobi 3 dana, mladih životinja u dobi od 72 dana i odraslih životinja u dobi od 450 dana. Mali mozak fetusa u dobi od 60 dana bio je glatka, polukružna masa bez vijuga i brazda, na kojoj nisu bili prisutni moždani režnjevi ni vermisni režnjići. U dobi fetusa i u dobi od 90 dana bio je izražen vermis, ali vermisni su režnjići bili nejasni. Treći dan nakon porođaja kora maloga mozga je na vrlo izraženim režnjevima bila isprepletena s vijugama i usjeklinama. Vermis maloga mozga bio je podijeljen na sve režnjeve tipične za vermis sisavaca. Lingula, središnji režanj, kulmen i declive bili su na dorzumu maloga mozga, dok su folium, tuber, pyramis, uvula i nodulus smješteni kaudalno. Kulmen je bio nepodijeljen, a crus rostralis nesparen. 72 dana nakon porođaja predsredišnja usjeklina bila je dublja u odnosu na opažanja 3. dana nakon porođaja. Kulmen je bio podijeljen na pars rostralis i pars caudalis. Crus rostralis je linijom usjekline bio dvovijugav. Mali mozak životinja u dobi od 450 dana imao je dublje usjekline, a vermisni i hemisferični režnjevi bili su bolje razgraničeni. Dvovijugavost crus rostralis bila je još naglašenija. Intrakruralna usjeklina bila je vrlo izražena i prikazana kao velika vodoravna usjeklina. Rezultati ove studije nadopunit će bazu podataka o neuroanatomiji glodavaca koja je potrebna za poučavanja i istraživanja.