50 godina europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima – 5 godina hrvatske primjene
Načelo uzajamnog povjerenja te njegove sveobuhvatne implikacije na sustav slobodnog kretanja odluka izazov su i starim i novim članicama Europske unije. Cilj je ovoga rada postaviti okvire europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima te ih staviti u kontekst hrvatskih okolnosti i prakse. Rad s...
Gespeichert in:
| Veröffentlicht in: | Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske 2019-07, Vol.10 (1), p.469-494 |
|---|---|
| 1. Verfasser: | |
| Format: | Artikel |
| Sprache: | hrv ; eng |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Volltext |
| Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
| container_end_page | 494 |
|---|---|
| container_issue | 1 |
| container_start_page | 469 |
| container_title | Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske |
| container_volume | 10 |
| creator | Župan, Mirela |
| description | Načelo uzajamnog povjerenja te njegove sveobuhvatne
implikacije na sustav slobodnog kretanja odluka izazov su i starim i novim
članicama Europske unije. Cilj je ovoga rada postaviti okvire europske
pravosudne suradnje u građanskim stvarima te ih staviti u kontekst hrvatskih okolnosti
i prakse. Rad se sastoji od triju većih cjelina s pripadajućim potpoglavljima. Prvi dio rada uvodi čitatelja u sustav koji datira od
1968., kada je prihvaćena Briselska konvencija o nadležnosti, priznanju i ovrsi
odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Nakon tri su desetljeća
Amsterdamskim ugovorom države članice povjerile nadležnost EU-u za donošenje
sekundarnog zakonodavstva u prekograničnim građanskim stvarima. To je otvorilo
prostor sveobuhvatnu razvoju međunarodnoga privatnog prava EU-a. Bogat korpus
uredaba obuhvaća područja međunarodno obilježenih građanskih i trgovačkih
stvari, razvoda braka, roditeljske odgovornosti, uzdržavanja, nasljeđivanja,
bračne stečevine i imovine registriranih partnera. Preuzimanjem vanjskih ovlasti
u tim pravnim stvarima EU nadopunjuje sustav međunarodnim sporazumima s trećim
državama. Tumačeći uredbe i sporazume, Sud EU-a u pet je desetljeća razvio
bogatu praksu. Svi ti izvori prava i praksa čine pravnu stečevinu koju se
Hrvatska obvezala primjenjivati. Drugi dio rada progovara o hrvatskome pravnom poretku
i pravilima koja su do ulaska u EU regulirala to područje, kao i o načinu na
koji su derogirana preuzimanjem pravne stečevine. Namjera je navesti i
postojeće implementacijske propise na pravnu stečevinu. Treći dio rada analizira stanje hrvatske pravne prakse
u primjeni pravne stečevine iz međunarodnoga privatnog prava u proteklome
petogodišnjem razdoblju. Analizom dostupne prakse hrvatskih sudova i javnih
bilježnika, kao i spoznajama proizišlima iz već provedenih istraživanja želi se
izdvojiti temeljne probleme u pravilnoj recepciji pravne stečevine. Budući da je
u ovom trenutku hrvatska znanstvena produkcija novijega datuma vrlo skromna,
ovaj rad osigurat će recentnu i aktualnu sliku europskih standarda i hrvatske
prakse, što može biti izvor inspiracije za nova ciljana znanstvena istraživanja
te edukacije u pravosuđu.
The principle of
mutual trust and its comprehensive implications for the free movement of
judgements are challenging both for the old and new members of the European
Union. This paper will outline the European judicial cooperation in civil
matters and place it in the context of Croatian circumstances and practice. The
pap |
| doi_str_mv | 10.32984/gapzh.10.1.20 |
| format | Article |
| fullrecord | <record><control><sourceid>crossref_hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_223038</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>10_32984_gapzh_10_1_20</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-LOGICAL-c1170-9134993b62bcafa5765188d06d434967c10581c2b5309168f6ab7389489272a63</originalsourceid><addsrcrecordid>eNo9UMtOwzAQtBBIVKVXzv6BhLUdv46o4iVV4gI3JGuTOG1amlR2UwlO_ALil_iSfglpA5x2Znd2RhpCLhmkgluTXc1x875Ie8pSDidkxExmE9DanB6xTrRi8pxMYlwCALMcpMxG5EUCnbdl3SD1XWg3ceXpJuCujV3ZeBq7gGWz9LSj84Dfn9jEVb2mcbvDUK-R7j--qPwzWIQdbgeDer30jb8gZxW-Rj_5nWPyfHvzNL1PZo93D9PrWVIwpiGxTGTWilzxvMAKpVaSGVOCKrP-oHTBQBpW8FwKsEyZSmGuhbGZsVxzVGJMksF3EQpcuUM8hjfXYu2GTQyF76HjXIAwvT4d9EVoYwy--n9h4I51umOdB8ocB_EDU4pqSg</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>50 godina europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima – 5 godina hrvatske primjene</title><source>HeinOnline Law Journal Library</source><creator>Župan, Mirela</creator><creatorcontrib>Župan, Mirela</creatorcontrib><description>Načelo uzajamnog povjerenja te njegove sveobuhvatne
implikacije na sustav slobodnog kretanja odluka izazov su i starim i novim
članicama Europske unije. Cilj je ovoga rada postaviti okvire europske
pravosudne suradnje u građanskim stvarima te ih staviti u kontekst hrvatskih okolnosti
i prakse. Rad se sastoji od triju većih cjelina s pripadajućim potpoglavljima. Prvi dio rada uvodi čitatelja u sustav koji datira od
1968., kada je prihvaćena Briselska konvencija o nadležnosti, priznanju i ovrsi
odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Nakon tri su desetljeća
Amsterdamskim ugovorom države članice povjerile nadležnost EU-u za donošenje
sekundarnog zakonodavstva u prekograničnim građanskim stvarima. To je otvorilo
prostor sveobuhvatnu razvoju međunarodnoga privatnog prava EU-a. Bogat korpus
uredaba obuhvaća područja međunarodno obilježenih građanskih i trgovačkih
stvari, razvoda braka, roditeljske odgovornosti, uzdržavanja, nasljeđivanja,
bračne stečevine i imovine registriranih partnera. Preuzimanjem vanjskih ovlasti
u tim pravnim stvarima EU nadopunjuje sustav međunarodnim sporazumima s trećim
državama. Tumačeći uredbe i sporazume, Sud EU-a u pet je desetljeća razvio
bogatu praksu. Svi ti izvori prava i praksa čine pravnu stečevinu koju se
Hrvatska obvezala primjenjivati. Drugi dio rada progovara o hrvatskome pravnom poretku
i pravilima koja su do ulaska u EU regulirala to područje, kao i o načinu na
koji su derogirana preuzimanjem pravne stečevine. Namjera je navesti i
postojeće implementacijske propise na pravnu stečevinu. Treći dio rada analizira stanje hrvatske pravne prakse
u primjeni pravne stečevine iz međunarodnoga privatnog prava u proteklome
petogodišnjem razdoblju. Analizom dostupne prakse hrvatskih sudova i javnih
bilježnika, kao i spoznajama proizišlima iz već provedenih istraživanja želi se
izdvojiti temeljne probleme u pravilnoj recepciji pravne stečevine. Budući da je
u ovom trenutku hrvatska znanstvena produkcija novijega datuma vrlo skromna,
ovaj rad osigurat će recentnu i aktualnu sliku europskih standarda i hrvatske
prakse, što može biti izvor inspiracije za nova ciljana znanstvena istraživanja
te edukacije u pravosuđu.
The principle of
mutual trust and its comprehensive implications for the free movement of
judgements are challenging both for the old and new members of the European
Union. This paper will outline the European judicial cooperation in civil
matters and place it in the context of Croatian circumstances and practice. The
paper consists of three major units with the corresponding subchapters.
The first part is
an introduction to a system that dates back to 1968 when the Brussels
Convention on Jurisdiction, Recognition and Enforcement of Decisions in Civil
and Commercial Matters was adopted. Three decades later, the Member States
entrusted the EU by the Amsterdam Treaty to adopt secondary legislation in
cross-border civil matters. This has opened the way for the comprehensive
development of private international law in the EU. The Acquis encompasses
areas of cross-border contacts and torts, divorce, parental responsibility,
maintenance, succession, marital property and property of registered partners.
By assuming external powers in these legal matters, the EU complements the
system of international agreements with third countries. By interpreting the
regulations and agreements, the Court of Justice has developed a rich body of
case law over five decades. All these sources of law constitute the Acquis
communautaire which Croatia has committed itself to comply with. The second part of
the paper discusses the Croatian legal system and the rules that regulated this
area before the EU accession, as well as the way they have been derogated by
the Acquis. The existing implementing legislation is cited. The third part
analyzes the Croatian legal practice focusing on the application of the Acquis
in private international law over the last five years. The author analyzes the
available case law of Croatian courts and records of public notaries, as well
as findings of previous research. The
author addresses the underlying problems in the reception of the Acquis. As the
recent Croatian scientific production is relatively modest, this paper will
provide an up-to-date overview of European standards and Croatian practice. The
author hopes that his findings will be a source of inspiration for new legal
research and education.</description><identifier>ISSN: 1847-7615</identifier><identifier>EISSN: 1849-0778</identifier><identifier>DOI: 10.32984/gapzh.10.1.20</identifier><language>hrv ; eng</language><publisher>Akademija pravnih znanosti Hrvatske</publisher><subject>Cooperation ; Court of Justice of the EU ; family ; međunarodno privatno pravo ; Mutual Recognition ; pravosudna suradnja ; prekogranično nasljeđivanje ; prekogranično obiteljsko pravo ; Private International Law ; succession ; Sud EU-a ; uzajamno priznanje</subject><ispartof>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, 2019-07, Vol.10 (1), p.469-494</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed><orcidid>0000-0002-6673-1274</orcidid></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Tsyndetics_thumb_exl</thumbnail><link.rule.ids>230,314,780,784,885,27924,27925</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Župan, Mirela</creatorcontrib><title>50 godina europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima – 5 godina hrvatske primjene</title><title>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske</title><description>Načelo uzajamnog povjerenja te njegove sveobuhvatne
implikacije na sustav slobodnog kretanja odluka izazov su i starim i novim
članicama Europske unije. Cilj je ovoga rada postaviti okvire europske
pravosudne suradnje u građanskim stvarima te ih staviti u kontekst hrvatskih okolnosti
i prakse. Rad se sastoji od triju većih cjelina s pripadajućim potpoglavljima. Prvi dio rada uvodi čitatelja u sustav koji datira od
1968., kada je prihvaćena Briselska konvencija o nadležnosti, priznanju i ovrsi
odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Nakon tri su desetljeća
Amsterdamskim ugovorom države članice povjerile nadležnost EU-u za donošenje
sekundarnog zakonodavstva u prekograničnim građanskim stvarima. To je otvorilo
prostor sveobuhvatnu razvoju međunarodnoga privatnog prava EU-a. Bogat korpus
uredaba obuhvaća područja međunarodno obilježenih građanskih i trgovačkih
stvari, razvoda braka, roditeljske odgovornosti, uzdržavanja, nasljeđivanja,
bračne stečevine i imovine registriranih partnera. Preuzimanjem vanjskih ovlasti
u tim pravnim stvarima EU nadopunjuje sustav međunarodnim sporazumima s trećim
državama. Tumačeći uredbe i sporazume, Sud EU-a u pet je desetljeća razvio
bogatu praksu. Svi ti izvori prava i praksa čine pravnu stečevinu koju se
Hrvatska obvezala primjenjivati. Drugi dio rada progovara o hrvatskome pravnom poretku
i pravilima koja su do ulaska u EU regulirala to područje, kao i o načinu na
koji su derogirana preuzimanjem pravne stečevine. Namjera je navesti i
postojeće implementacijske propise na pravnu stečevinu. Treći dio rada analizira stanje hrvatske pravne prakse
u primjeni pravne stečevine iz međunarodnoga privatnog prava u proteklome
petogodišnjem razdoblju. Analizom dostupne prakse hrvatskih sudova i javnih
bilježnika, kao i spoznajama proizišlima iz već provedenih istraživanja želi se
izdvojiti temeljne probleme u pravilnoj recepciji pravne stečevine. Budući da je
u ovom trenutku hrvatska znanstvena produkcija novijega datuma vrlo skromna,
ovaj rad osigurat će recentnu i aktualnu sliku europskih standarda i hrvatske
prakse, što može biti izvor inspiracije za nova ciljana znanstvena istraživanja
te edukacije u pravosuđu.
The principle of
mutual trust and its comprehensive implications for the free movement of
judgements are challenging both for the old and new members of the European
Union. This paper will outline the European judicial cooperation in civil
matters and place it in the context of Croatian circumstances and practice. The
paper consists of three major units with the corresponding subchapters.
The first part is
an introduction to a system that dates back to 1968 when the Brussels
Convention on Jurisdiction, Recognition and Enforcement of Decisions in Civil
and Commercial Matters was adopted. Three decades later, the Member States
entrusted the EU by the Amsterdam Treaty to adopt secondary legislation in
cross-border civil matters. This has opened the way for the comprehensive
development of private international law in the EU. The Acquis encompasses
areas of cross-border contacts and torts, divorce, parental responsibility,
maintenance, succession, marital property and property of registered partners.
By assuming external powers in these legal matters, the EU complements the
system of international agreements with third countries. By interpreting the
regulations and agreements, the Court of Justice has developed a rich body of
case law over five decades. All these sources of law constitute the Acquis
communautaire which Croatia has committed itself to comply with. The second part of
the paper discusses the Croatian legal system and the rules that regulated this
area before the EU accession, as well as the way they have been derogated by
the Acquis. The existing implementing legislation is cited. The third part
analyzes the Croatian legal practice focusing on the application of the Acquis
in private international law over the last five years. The author analyzes the
available case law of Croatian courts and records of public notaries, as well
as findings of previous research. The
author addresses the underlying problems in the reception of the Acquis. As the
recent Croatian scientific production is relatively modest, this paper will
provide an up-to-date overview of European standards and Croatian practice. The
author hopes that his findings will be a source of inspiration for new legal
research and education.</description><subject>Cooperation</subject><subject>Court of Justice of the EU</subject><subject>family</subject><subject>međunarodno privatno pravo</subject><subject>Mutual Recognition</subject><subject>pravosudna suradnja</subject><subject>prekogranično nasljeđivanje</subject><subject>prekogranično obiteljsko pravo</subject><subject>Private International Law</subject><subject>succession</subject><subject>Sud EU-a</subject><subject>uzajamno priznanje</subject><issn>1847-7615</issn><issn>1849-0778</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2019</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNo9UMtOwzAQtBBIVKVXzv6BhLUdv46o4iVV4gI3JGuTOG1amlR2UwlO_ALil_iSfglpA5x2Znd2RhpCLhmkgluTXc1x875Ie8pSDidkxExmE9DanB6xTrRi8pxMYlwCALMcpMxG5EUCnbdl3SD1XWg3ceXpJuCujV3ZeBq7gGWz9LSj84Dfn9jEVb2mcbvDUK-R7j--qPwzWIQdbgeDer30jb8gZxW-Rj_5nWPyfHvzNL1PZo93D9PrWVIwpiGxTGTWilzxvMAKpVaSGVOCKrP-oHTBQBpW8FwKsEyZSmGuhbGZsVxzVGJMksF3EQpcuUM8hjfXYu2GTQyF76HjXIAwvT4d9EVoYwy--n9h4I51umOdB8ocB_EDU4pqSg</recordid><startdate>20190718</startdate><enddate>20190718</enddate><creator>Župan, Mirela</creator><general>Akademija pravnih znanosti Hrvatske</general><scope>AAYXX</scope><scope>CITATION</scope><scope>VP8</scope><orcidid>https://orcid.org/0000-0002-6673-1274</orcidid></search><sort><creationdate>20190718</creationdate><title>50 godina europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima – 5 godina hrvatske primjene</title><author>Župan, Mirela</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-LOGICAL-c1170-9134993b62bcafa5765188d06d434967c10581c2b5309168f6ab7389489272a63</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv ; eng</language><creationdate>2019</creationdate><topic>Cooperation</topic><topic>Court of Justice of the EU</topic><topic>family</topic><topic>međunarodno privatno pravo</topic><topic>Mutual Recognition</topic><topic>pravosudna suradnja</topic><topic>prekogranično nasljeđivanje</topic><topic>prekogranično obiteljsko pravo</topic><topic>Private International Law</topic><topic>succession</topic><topic>Sud EU-a</topic><topic>uzajamno priznanje</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Župan, Mirela</creatorcontrib><collection>CrossRef</collection><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection><jtitle>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske</jtitle></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Župan, Mirela</au><format>journal</format><genre>article</genre><ristype>JOUR</ristype><atitle>50 godina europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima – 5 godina hrvatske primjene</atitle><jtitle>Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske</jtitle><date>2019-07-18</date><risdate>2019</risdate><volume>10</volume><issue>1</issue><spage>469</spage><epage>494</epage><pages>469-494</pages><issn>1847-7615</issn><eissn>1849-0778</eissn><abstract>Načelo uzajamnog povjerenja te njegove sveobuhvatne
implikacije na sustav slobodnog kretanja odluka izazov su i starim i novim
članicama Europske unije. Cilj je ovoga rada postaviti okvire europske
pravosudne suradnje u građanskim stvarima te ih staviti u kontekst hrvatskih okolnosti
i prakse. Rad se sastoji od triju većih cjelina s pripadajućim potpoglavljima. Prvi dio rada uvodi čitatelja u sustav koji datira od
1968., kada je prihvaćena Briselska konvencija o nadležnosti, priznanju i ovrsi
odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Nakon tri su desetljeća
Amsterdamskim ugovorom države članice povjerile nadležnost EU-u za donošenje
sekundarnog zakonodavstva u prekograničnim građanskim stvarima. To je otvorilo
prostor sveobuhvatnu razvoju međunarodnoga privatnog prava EU-a. Bogat korpus
uredaba obuhvaća područja međunarodno obilježenih građanskih i trgovačkih
stvari, razvoda braka, roditeljske odgovornosti, uzdržavanja, nasljeđivanja,
bračne stečevine i imovine registriranih partnera. Preuzimanjem vanjskih ovlasti
u tim pravnim stvarima EU nadopunjuje sustav međunarodnim sporazumima s trećim
državama. Tumačeći uredbe i sporazume, Sud EU-a u pet je desetljeća razvio
bogatu praksu. Svi ti izvori prava i praksa čine pravnu stečevinu koju se
Hrvatska obvezala primjenjivati. Drugi dio rada progovara o hrvatskome pravnom poretku
i pravilima koja su do ulaska u EU regulirala to područje, kao i o načinu na
koji su derogirana preuzimanjem pravne stečevine. Namjera je navesti i
postojeće implementacijske propise na pravnu stečevinu. Treći dio rada analizira stanje hrvatske pravne prakse
u primjeni pravne stečevine iz međunarodnoga privatnog prava u proteklome
petogodišnjem razdoblju. Analizom dostupne prakse hrvatskih sudova i javnih
bilježnika, kao i spoznajama proizišlima iz već provedenih istraživanja želi se
izdvojiti temeljne probleme u pravilnoj recepciji pravne stečevine. Budući da je
u ovom trenutku hrvatska znanstvena produkcija novijega datuma vrlo skromna,
ovaj rad osigurat će recentnu i aktualnu sliku europskih standarda i hrvatske
prakse, što može biti izvor inspiracije za nova ciljana znanstvena istraživanja
te edukacije u pravosuđu.
The principle of
mutual trust and its comprehensive implications for the free movement of
judgements are challenging both for the old and new members of the European
Union. This paper will outline the European judicial cooperation in civil
matters and place it in the context of Croatian circumstances and practice. The
paper consists of three major units with the corresponding subchapters.
The first part is
an introduction to a system that dates back to 1968 when the Brussels
Convention on Jurisdiction, Recognition and Enforcement of Decisions in Civil
and Commercial Matters was adopted. Three decades later, the Member States
entrusted the EU by the Amsterdam Treaty to adopt secondary legislation in
cross-border civil matters. This has opened the way for the comprehensive
development of private international law in the EU. The Acquis encompasses
areas of cross-border contacts and torts, divorce, parental responsibility,
maintenance, succession, marital property and property of registered partners.
By assuming external powers in these legal matters, the EU complements the
system of international agreements with third countries. By interpreting the
regulations and agreements, the Court of Justice has developed a rich body of
case law over five decades. All these sources of law constitute the Acquis
communautaire which Croatia has committed itself to comply with. The second part of
the paper discusses the Croatian legal system and the rules that regulated this
area before the EU accession, as well as the way they have been derogated by
the Acquis. The existing implementing legislation is cited. The third part
analyzes the Croatian legal practice focusing on the application of the Acquis
in private international law over the last five years. The author analyzes the
available case law of Croatian courts and records of public notaries, as well
as findings of previous research. The
author addresses the underlying problems in the reception of the Acquis. As the
recent Croatian scientific production is relatively modest, this paper will
provide an up-to-date overview of European standards and Croatian practice. The
author hopes that his findings will be a source of inspiration for new legal
research and education.</abstract><pub>Akademija pravnih znanosti Hrvatske</pub><doi>10.32984/gapzh.10.1.20</doi><tpages>26</tpages><orcidid>https://orcid.org/0000-0002-6673-1274</orcidid><oa>free_for_read</oa></addata></record> |
| fulltext | fulltext |
| identifier | ISSN: 1847-7615 |
| ispartof | Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, 2019-07, Vol.10 (1), p.469-494 |
| issn | 1847-7615 1849-0778 |
| language | hrv ; eng |
| recordid | cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_223038 |
| source | HeinOnline Law Journal Library |
| subjects | Cooperation Court of Justice of the EU family međunarodno privatno pravo Mutual Recognition pravosudna suradnja prekogranično nasljeđivanje prekogranično obiteljsko pravo Private International Law succession Sud EU-a uzajamno priznanje |
| title | 50 godina europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima – 5 godina hrvatske primjene |
| url | https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2024-12-20T10%3A21%3A05IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-crossref_hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft.genre=article&rft.atitle=50%20godina%20europske%20pravosudne%20suradnje%20u%20gra%C4%91anskim%20stvarima%20%E2%80%93%205%20godina%20hrvatske%20primjene&rft.jtitle=Godi%C5%A1njak%20Akademije%20pravnih%20znanosti%20Hrvatske&rft.au=%C5%BDupan,%20Mirela&rft.date=2019-07-18&rft.volume=10&rft.issue=1&rft.spage=469&rft.epage=494&rft.pages=469-494&rft.issn=1847-7615&rft.eissn=1849-0778&rft_id=info:doi/10.32984/gapzh.10.1.20&rft_dat=%3Ccrossref_hrcak%3E10_32984_gapzh_10_1_20%3C/crossref_hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true |