50 godina europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima – 5 godina hrvatske primjene

Načelo uzajamnog povjerenja te njegove sveobuhvatne implikacije na sustav slobodnog kretanja odluka izazov su i starim i novim članicama Europske unije. Cilj je ovoga rada postaviti okvire europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima te ih staviti u kontekst hrvatskih okolnosti i prakse. Rad se sastoji od triju većih cjelina s pripadajućim potpoglavljima. Prvi dio rada uvodi čitatelja u sustav koji datira od 1968., kada je prihvaćena Briselska konvencija o nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Nakon tri su desetljeća Amsterdamskim ugovorom države članice povjerile nadležnost EU-u za donošenje sekundarnog zakonodavstva u prekograničnim građanskim stvarima. To je otvorilo prostor sveobuhvatnu razvoju međunarodnoga privatnog prava EU-a. Bogat korpus uredaba obuhvaća područja međunarodno obilježenih građanskih i trgovačkih stvari, razvoda braka, roditeljske odgovornosti, uzdržavanja, nasljeđivanja, bračne stečevine i imovine registriranih partnera. Preuzimanjem vanjskih ovlasti u tim pravnim stvarima EU nadopunjuje sustav međunarodnim sporazumima s trećim državama. Tumačeći uredbe i sporazume, Sud EU-a u pet je desetljeća razvio bogatu praksu. Svi ti izvori prava i praksa čine pravnu stečevinu koju se Hrvatska obvezala primjenjivati. Drugi dio rada progovara o hrvatskome pravnom poretku i pravilima koja su do ulaska u EU regulirala to područje, kao i o načinu na koji su derogirana preuzimanjem pravne stečevine. Namjera je navesti i postojeće implementacijske propise na pravnu stečevinu. Treći dio rada analizira stanje hrvatske pravne prakse u primjeni pravne stečevine iz međunarodnoga privatnog prava u proteklome petogodišnjem razdoblju. Analizom dostupne prakse hrvatskih sudova i javnih bilježnika, kao i spoznajama proizišlima iz već provedenih istraživanja želi se izdvojiti temeljne probleme u pravilnoj recepciji pravne stečevine. Budući da je u ovom trenutku hrvatska znanstvena produkcija novijega datuma vrlo skromna, ovaj rad osigurat će recentnu i aktualnu sliku europskih standarda i hrvatske prakse, što može biti izvor inspiracije za nova ciljana znanstvena istraživanja te edukacije u pravosuđu. The principle of mutual trust and its comprehensive implications for the free movement of judgements are challenging both for the old and new members of the European Union. This paper will outline the European judicial cooperation in civil matters and place it in the context of Croatian circumstances and practice. The pap