Uzročna veza kao pretpostavka odgovornosti za štetu u europskim nacionalnim pravnim sustavima, praksi Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava

Autori u radu prvo navode neke zajedničke karakteristike pristupa uzročnoj vezi kao pretpostavci odgovornosti za štetu u nacionalnim odštetnopravnim sustavima država članica. To su izostanak jedinstvena pravila o uzročnosti, razlikovanje dviju razina uzročnosti (stvarne i pravne) te prepuštanje defi...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske 2019-07, Vol.10 (1), p.25-49
Hauptverfasser: Bukovac Puvača, Maja, Mihelčić, Gabrijela, Marochini Zrinski, Maša
Format: Artikel
Sprache:eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Autori u radu prvo navode neke zajedničke karakteristike pristupa uzročnoj vezi kao pretpostavci odgovornosti za štetu u nacionalnim odštetnopravnim sustavima država članica. To su izostanak jedinstvena pravila o uzročnosti, razlikovanje dviju razina uzročnosti (stvarne i pravne) te prepuštanje definiranja pojma uzročne veze, a djelomično i utvrđivanja pretpostavaka za njezino postojanje i njezina dosega sudskoj praksi. Nakon toga prikazuju kako se o nekim pitanjima u svezi s uzročnom vezom očitovao Sud Europske unije u odlukama o odgovornosti Unije za štetu i odlukama u postupcima tumačenja prava u povodu prethodnih pitanja koja su postavili nacionalni sudovi (uzročna veza kod odgovornosti država članica za štetu, odgovornosti za štetu prouzročenu povredom prava tržišnog natjecanja i odgovornosti za štetu od neispravnog proizvoda). Na kraju se analizira specifična uzročna veza čije se postojanje između štetnog djelovanja (utjecaja) i povrede zaštićenoga konvencijskog prava i onoga što je država činila ili trebala činiti, ali nije (tj. propuštala je) traži kako bi se u praksi Europskog suda za ljudska prava pružila zaštita povrijeđenom pravu iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nakon prikaza temeljnih karakteristika uzročne veze na sve tri razine odštetnog prava u Europskoj uniji autori u zaključnim napomenama analiziraju utjecaj prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava na uzročnu vezu kao pretpostavku odgovornosti za štetu u nacionalnim pravnim sustavima. In the paper, the authors first outline some common features of an approach to causation as an assumption of liability for damages in the national tort law systems of Member States. These common features are the lack of common rules related to causation, the differentiation between two levels of causation (factual and legal), and leaving the definition of the concept of causation, and presumptions for its existence and scope to case law. The authors go on to present some of the decisions of the Court of Justice of the EU related to causation, as well as its opinions in references for preliminary rulings submitted by national courts. The decisions regard the liability of the Union, while references for preliminary ruling deal with causation in decisions on the State liability, liability for damage caused by a violation of competition law and liability for damage caused by a defective product). Finally, specific causation is analysed focusing on the existence of
ISSN:1847-7615
1849-0778
DOI:10.32984/gapzh.10.1.2