Uzročna veza kao pretpostavka odgovornosti za štetu u europskim nacionalnim pravnim sustavima, praksi Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava
Autori u radu prvo navode neke zajedničke karakteristike pristupa uzročnoj vezi kao pretpostavci odgovornosti za štetu u nacionalnim odštetnopravnim sustavima država članica. To su izostanak jedinstvena pravila o uzročnosti, razlikovanje dviju razina uzročnosti (stvarne i pravne) te prepuštanje defi...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske 2019-07, Vol.10 (1), p.25-49 |
---|---|
Hauptverfasser: | , , |
Format: | Artikel |
Sprache: | eng |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
Zusammenfassung: | Autori
u radu prvo navode neke zajedničke karakteristike pristupa uzročnoj vezi kao
pretpostavci odgovornosti za štetu u nacionalnim odštetnopravnim sustavima
država članica. To su izostanak jedinstvena pravila o uzročnosti, razlikovanje
dviju razina uzročnosti (stvarne i pravne) te prepuštanje definiranja pojma
uzročne veze, a djelomično i utvrđivanja pretpostavaka za njezino postojanje i
njezina dosega sudskoj praksi. Nakon toga prikazuju kako se o nekim pitanjima u
svezi s uzročnom vezom očitovao Sud Europske unije u odlukama o odgovornosti
Unije za štetu i odlukama u postupcima tumačenja prava u povodu prethodnih
pitanja koja su postavili nacionalni sudovi (uzročna veza kod odgovornosti
država članica za štetu, odgovornosti za štetu prouzročenu povredom prava
tržišnog natjecanja i odgovornosti za štetu od neispravnog proizvoda). Na kraju
se analizira specifična uzročna veza čije se postojanje između štetnog
djelovanja (utjecaja) i povrede zaštićenoga konvencijskog prava i onoga što je
država činila ili trebala činiti, ali nije (tj. propuštala je) traži kako bi se
u praksi Europskog suda za ljudska prava pružila zaštita povrijeđenom pravu iz Konvencije za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nakon prikaza temeljnih karakteristika uzročne
veze na sve tri razine odštetnog prava u Europskoj uniji autori u zaključnim
napomenama analiziraju utjecaj prakse Suda Europske unije i Europskog suda za
ljudska prava na uzročnu vezu kao pretpostavku odgovornosti za štetu u
nacionalnim pravnim sustavima.
In the
paper, the authors first outline some common features of an approach to causation
as an assumption of liability for damages in the national tort law systems of
Member States. These common features are the lack of common rules related to
causation, the differentiation between two levels of causation (factual and
legal), and leaving the definition of the concept of causation, and
presumptions for its existence and scope to case law. The authors go on to
present some of the decisions of the Court of Justice of the EU related to causation, as well as its opinions in references for
preliminary rulings submitted by national courts. The decisions regard the
liability of the Union, while references for preliminary ruling deal with
causation in decisions on the State
liability, liability for damage caused by a violation of competition law and
liability for damage caused by a defective product). Finally, specific
causation is analysed focusing on the
existence of |
---|---|
ISSN: | 1847-7615 1849-0778 |
DOI: | 10.32984/gapzh.10.1.2 |