Zaključci skupštine Virovitičke županije od 12. veljače i 11 ožujka 1861. godine

U radu autori prvo daju pregled političko-povijesnih zbivanja u austrijskoj carevini od prijeloma XIX. stoljeća do 1861. godine, s osvrtom na događanja u europskom kontekstu. Biskup bosanski i đakovačko-srijemski, Josip Juraj Strossmayer 5. je siječnja 1861. godine imenovan velikim županom Virovitičke županije. Instalacija Strossmayera za velikog župana Virovitičke županije obavljena je u Osijeku 11. veljače 1861. Autori u radu obrađuju zaključke sa sjednice županijske skupštine koja je održana 12. veljače 1861., na kojoj je, osim što je izabrano županijsko činovništvo, bilo govora i o jedinstvu i integritetu trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te o obnovi “starog ustava”. Glede “otpuštanja” Međimurja kao dijela Varaždinske županije u ugarsku županiju zaladsku, Virovitička je županija zahtijevala od bana da proglasi taj zaključak nezakonitim i neustavnim i da se spriječi odcjepljenje do saborskog rješenja. Jedan je od zaključaka bio i da se Dalmacija i Istra sa svim kvarnerskim otocima te dio donje Štajerske iz zagorske županije povrate u trojednu kraljevinu, kamo i pripadaju, a što je izraženo kroz predstavku službeno upućenu samom kralju. Nakon zasjedanja skupštine Virovitičke županije 11. ožujka 1861., doneseni su ponovno zaključci, među kojima je najvažnije da je izraženo nezadovoljstvo što na Hrvatski sabor nisu pozvane Vojna krajina i Dalmacija te da se u svezi s tim učini predstavka na kralja. Ujedno je dan prijedlog da kralj osobno otvori zasjedanje Sabora i da se u Zagrebu okruni za kralja trojedne kraljevine. Postavljen je i zahtjev ugarskom saboru da prizna neovisnost i suverenitet trojedne kraljevine i ravnopravnost krune Zvonimirove i krune sv. Stjepana. Na kraju se donose komentari političkih prijedloga (zaključaka) i vizionarska stremljenja skupštine Virovitičke županije pod vodstvom velikog župana biskupa Strossmayera u njegovu jednogodišnjem vodstvu Virovitičke županije.