STAVOVI OBITELJSKIH LIJEČNIKA O PROFESIONALNIM BOLESTIMA
Cilj ovog istrazivanja je istraziti misljenja lijecnika obiteljske medicine o prijavljivanju profesionalnih bolesti, mogucoj povezanosti radnog statusa, bolovanja i ocjene radne sposobnosti s profesionalnom bolesti njihovih pacijenata, o potrebi poboljsanja suradnje sa specijalistima medicine rada i...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Sigurnost 2019-01, Vol.60 (4), p.343-356 |
---|---|
Hauptverfasser: | , , , , , |
Format: | Artikel |
Sprache: | bos ; hrv ; eng |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
Zusammenfassung: | Cilj ovog istrazivanja je istraziti misljenja lijecnika obiteljske medicine o prijavljivanju profesionalnih bolesti, mogucoj povezanosti radnog statusa, bolovanja i ocjene radne sposobnosti s profesionalnom bolesti njihovih pacijenata, o potrebi poboljsanja suradnje sa specijalistima medicine rada i potrebi lijecnika obiteljske medicine za edukacijom u pojedinim podrucjima zdravlja na radu i profesionalnih bolesti te temama i nacinima provedbe edukacije, Ispitanici su bili lijecnici, specijalisti obiteljske medicine i lijecnici opce medicine koji su zaposleni u ambulantama obiteljske medicine u Zagrebu. Analizirane su prijavljene profesionalne bolesti u ambulantama obiteljske medicine. Od ukupnog broja lijecnika obiteljske medicine (N1=50), 26 % prijavilo je profesionalnu bolest kod svojih osiguranika, 70 % nije prijavilo, a njih 4 % nisu znali jesu li u posljednjih 5 godina prijavili profesionalnu bolest. U skupini prijavljenih profesionalnih bolesti (N=13) najzastupljenije su bile bolesti misicno-kostanog sustava (38 %) i kozne bolesti (38 %) Najcesci razlozi nepojavljivanja bili su nepoznavanje kauzaliteta i sprege s radnim mjestom kod 91 % lijecnika, te u 9 % slucajeva i strah da ce pacijent dobiti otkaz. Velika vecina ispitanika (94 %) slaze se da je potrebno poboljsati suradnju izmeðu obiteljskih lijecnika i specijalista medicine rada. Zainteresiranost za edukaciju iskazalo je 78 % obiteljskih Ujecnika, a potreba postoji za edukacijom iz podrucja prepoznavanja profesionalnih bolesti. Timskim preventivnim radom specijalista medicine rada i sporta i obiteljskih lijecnika, uporabom "check Usta" u ordinacijama obiteljske medicine i odabranim edukativnim tecajevima iz podrucja zdravlja na radu unaprijedila bi se primarna prevencija profesionalnih bolesti, a ranim otkrivanjem sprijecila daljnja ostecenja zdravlja i smanjila invalidnost koja nastaje kao posljedica obolijevanja od profesionalnih bolesti. |
---|---|
ISSN: | 0350-6886 1848-6347 |
DOI: | 10.31306/S.60.4.3 |