Epidemiološki indikatori suicida u Republici Hrvatskoj

Cilj studije bio je istražiti moguće pomake u stopi suicida tijekom posljednjih 15 godina u Republici Hrvatskoj (1985-2000.), distribuciju muških i ženskih suicida prema dobi i neke druge karakteristike prema spolu u razdoblju od 1990. do 2000., te distribuciju muških i ženskih suicida tijekom rata i u poslijeratnom razdoblju. Podaci su prikupljeni iz Registra suicida Ministarstva unutarnjih poslova i u tom razdoblju prijavljeno je 9 987 suicida. Stope suicida u posljednjih 15 godina nisu se mijenjale, uključujući ratno i poslijeratno razdoblje. Stopa suicida bila je 19,26. Najviša stopa suicida bila je u dobnoj skupini između 15 i 30 godina starosti i kod starijih od 65 godina. Žene su u prosjeku bile pet godina starije od muškaraca. Vješanje je bila najčešća metoda suicida (50 posto). Muškarci su rabili vatreno oružje i eksploziv češće nego žene. Zdravstveni razlozi su bili češći kod žena nego kod muškaraca, nasuprot alkoholizmu koji je bio češćim uzrokom suicida kod muškaraca. Gotovo 80 posto žrtava je prethodno najavilo samoubojstvo. Prevenciju bi trebalo usmjeriti protiv alkoholizma, zloupotrebe droga, obiteljskih kriza te na smanjenje posjedovanja vatrenog oružja i eksploziva i poboljšanje ekonomskog položaja kod muškaraca. A kod žena bi se valjalo usredotočiti na prethodne pokušaje suicida, mentalne poremećaje i nezaposlenost. Među objema spolnim skupinama prevenciju treba usmjeriti na mlade i starije i verbalnu najavu suicida valja ozbiljno procjenjivati.