Što korisnici rade na knjižničnim računalima?: rezultati istraživanja u narodnim knjižnicama u istočnoj Hrvatskoj

U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je cilj bio ispitati kako i za što korisnici koriste računala i internet u hrvatskim narodnim knjižnicama. Polazište istraživanja bile su dvije pretpostavke: a) unatoč relativno visokoj razini informatiza- cije hrvatskog društva, općenito građani i...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Vjesnik bibliotekara Hrvatske 2017, Vol.59 (3-4), p.103
Hauptverfasser: Faletar Tanacković, Sanjica, Jakopec, Tomislav, Lacović, Darko
Format: Web Resource
Sprache:hrv
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:U radu se predstavljaju rezultati istraživanja čiji je cilj bio ispitati kako i za što korisnici koriste računala i internet u hrvatskim narodnim knjižnicama. Polazište istraživanja bile su dvije pretpostavke: a) unatoč relativno visokoj razini informatiza- cije hrvatskog društva, općenito građani i dalje imaju potrebu za besplatnim pristupom internetu u svojim lokalnim narodnim knjižnicama te b) korisnici se knjižničnim računalima i internetom služe u različite svrhe (informiranje, komuniciranje, zabava, obrazovanje itd.). Istraživanjem, u kojem je sudjelovao 191 korisnik računalnih usluga iz narodnih knjižnica u istočnoj Hrvatskoj, potvrđene su polazne pretpostavke. Prema dobivenim rezultatima najčešći korisnici računala i interneta u knjižnici su osobe između 19 i 34 godine koje koriste računalo/internet u narodnoj knjižnici najčešće (47,1 posto) zato što im je usput (jer se u knjižnici već nalaze zbog vraćanja/posudbe knjiga i sl.) i zato što je besplatno (26,7 posto). Najveći broj ispitanika računala u knjižnici koristi za pretraživanje interneta (55,0 posto) i za pisanje zadaća/seminara/referata i slično (53,4 posto), a kao probleme pri korištenju računala/interneta u knjižnicama navode nedovoljan broj računala za korisnike (40,8 posto) te stara i spora računala (30,9 posto). Očekuje se da će dobiveni rezultati istraživanja knjižničarima ponuditi bolju predodžbu o stvarnim potrebama i obrascima ponašanja korisnika tih knjižničnih usluga te da će korištena metodologija biti polazište i povod za buduća slična i longitudinalna istraživanja, po mogućnosti šireg obuhvata.
ISSN:0507-1925
1334-6938