Balkanci i Europejci? Mjesni identiteti mladih u Hrvatskoj
U radu se ispituje kako mladi u Hrvatskoj konceptualiziraju svoje identitete u vidu »mjesnih identiteta« kao vrste društvene identifikacije koja obuhvaća pripadnost društvenoj skupini koja se definira njezinom lokacijom. Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je su...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Revija za sociologiju 2017-08, Vol.47 (2), p.125 |
---|---|
Hauptverfasser: | , , |
Format: | Artikel |
Sprache: | hrv ; eng |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
Zusammenfassung: | U radu se ispituje kako mladi u Hrvatskoj konceptualiziraju svoje identitete u vidu »mjesnih identiteta« kao vrste društvene identifikacije koja obuhvaća pripadnost društvenoj skupini koja se definira njezinom lokacijom. Rad se temelji na podacima prikupljenima u okviru fokusnih grupa u kojima je sudjelovalo 68 učenika i učenica osnovnih i srednjih škola u dobi između 11 i 17 godina u trima gradovima u Hrvatskoj: Rijeci, Zagrebu i Zadru. Konceptualni okvir analize uključuje mjesne identitete, građansku i kulturnu komponentu nacionalnog identiteta i intersekcionalnost. Analiza pokazuje da učenici i učenice izražavaju snažan regionalni identitet u kojem značajno mjesto zauzimaju stereotipi koji se odnose na razlike između priobalja i unutrašnjosti, između ruralnih i urbanih područja te između sjevera i juga. Nacionalni kulturni identiteti i rubni europsko-balkanski identiteti podjednako su snažni te pružaju zanimljive primjere inkluzije i isključivanja »drugog i drukčijeg«. Mladi obuhvaćeni istraživanjem izražavaju istodobno težnju k europejstvu, osjećaj nepotpunog odnosno još nedostignutoga europejstva, kao i osjećaj pripadnosti balkanskome kulturnom krugu. Analiza je pokazala i zajedničko razumijevanje podjele između Europe i Balkana shvaćene kao razdjelnice koja se nalazi uvijek sjeverozapadno u odnosu prema lokalitetu učenika: iako po pravilu teže Europi, učenici još nisu prešli europski »prag« te su još uvijek »nagnuti« prema Balkanu, koji se prikazuje kao nepristojan, svadljiv, nerazvijen i neuredan. Na tom tragu, autori upućuju na složene i kaleidoskopske identitetske konstrukcije mladih u Hrvatskoj, u kojima se različiti i suprotstavljeni elementi međusobno ne isključuju, nego koegzistiraju na različite načine. |
---|---|
ISSN: | 0350-154X 1846-7954 |
DOI: | 10.5613/rzs.47.2.1 |