Komparativni prikaz obrazovne politike i politike zapošljavanja u Hrvatskoj
Ova podnacionalna komparacija vrsta je studije slučaja koja uspoređuje instrumente javnih politika, konkretno politiku zapošljavanja te obrazovnu politiku na razini Republike Hrvatske. U radu su korištena dva već dobro poznata teorijska koncepta s područja javnih politika, a to su Lowijeva tipologij...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Mali Levijatan 2017-10, Vol.4 (1), p.59 |
---|---|
1. Verfasser: | |
Format: | Artikel |
Sprache: | hrv ; eng |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
Zusammenfassung: | Ova podnacionalna komparacija vrsta je studije slučaja koja uspoređuje instrumente javnih politika, konkretno politiku zapošljavanja te obrazovnu politiku na razini Republike Hrvatske. U radu su korištena dva već dobro poznata teorijska koncepta s područja javnih politika, a to su Lowijeva tipologija te „NATO“ shema autora C. Hooda. Potonja je bila i temelj prema kojemu je rađena analiza, tako što su se Vladini dokumenti kvalitativnom analizom kodirali prema kategorijama „NATO“ sheme. Na isti način analizirana su i dva intervjua sa stručnjacima iz dviju navedenih politika. Krajnji rezultat istraživanja daje okvirne podatke o zastupljenosti instrumenata javnih politika u obrazovnoj te politici zapošljavanja Republike Hrvatske. Kombiniranjem Lowijeve tipologije i ovih rezultata dolazimo do zaključka kako se u politici zapošljavanja najčešće koriste instrumenti informacije, a u politici obrazovanja riječ je o instrumentima ovlasti, što se ne poklapa s pretpostavkom da će najčešće korišteni instrumenti biti oni iz skupine organizacije. U usporedbi s europskim trendovima u stvaranju javnih politika, prema rezultatima ovog istraživanja, Hrvatska se kreće u drugom smjeru, barem ako je suditi prema odabiru instrumenata ovih politika. Kako su upravo ova dva područja od bitnijih za daljnji rast i razvoj države, ostaje vidjeti hoće li nas „krivi“ odabiri odvesti u dobrom smjeru. No svakako bi ovo istraživanje svojim saznanjima moglo poslužiti kao svojevrsna početna točka za dublje analize instrumenata hrvatskih javnih politika. |
---|---|
ISSN: | 1846-0771 |