Juraj Matija Šporer, znameniti liječnik i domoljub

Juraj Matija Šporer rodio se u Karlovcu 1795. godine. Promoviran je za doktora medicine u Beču 1819. Njegova doktorska disertacija imala je naslov Disseratio inauguralis medica de Catarrhe Genitalium, a sam njegov potpisa Illyrus Carolstadiensis odaje rodoljubivu privrženost svome narodu i gradu Karlovcu. Po povratku sa studija radi kao karlovački vojni liječnik i, uz medicinu, bavi se vrlo intenzivno i domoljubnim radom. 1823. napušta Karlovac i radi kao gradski i kotarski fizik u Bakru i kasnije u Rijeci, te kao okružni liječnik u Splitu. Kao vrstan liječnik 1839. godine unaprijeđen je u gubernijskog zdravstvenog savjetnika i sanitetskog referenta Ljubljane. Nakon političkih promjena 1848. odluči se preseliti na more, izabravši Rijeku. U Rijeci je 1863. umirovljen. Nastojao je stvoriti morsko ljekovito kupalište i treba ga smatrati pokretačem osnutka opatijskog lječilišta. Umire 1884. godine u Rijeci. Tijekom studija u Beču razvija ljubav prema svojoj domovini, te nastoji u Karlovcu izdavati novine na hrvatskom jeziku. U tu je svrhu pribavio dozvolu vlasti, pa je 1818. godine izdao proglas tiskan na dvije stranice za „Oglasnik ilirski“, tražeći potporu čitateljstva. No, ta mu se smjela i preuranjena nakana ne ostvari. Šporer je, kao preteča Ljudevita Gaja, izdao prvi hrvatski kalendar Almanah ilirski za godinu 1823., tiskan kod karlovačkog knjigotiskara Prettnera. Šporerov kalendar dao je poticaj kasnijem stvaranju i tiskanju značajnih djela u Karlovcu, koji je postao rasadište ilirske ideje. Zamjetne zasluge Šporer je stekao svojim plodonosnim književnim radom. Najvažnija djela su: Kastriota Skenderbeg, Strast i budnja, Liek za obiestnu ženu, Edipos. Za Karlovac, ali i Hrvatsku, on je jedna od najvažnijih osoba hrvatske kulture i liječništva prve polovice XIX. stoljeća.