Promjene ličnosti nakon operacije aneurizme moždanih arterija

Neuropsihologijsko testiranje tijekom praćenja oporavka bolesnika s moždanim oštećenjima omogućuje uvid u postojanje kognitivnih deficita i/ili emocionalnih promjena. Cilj istraživanja bio je utvrditi postojanje organskih i/ili reaktivnih promjena ličnosti te tijek tih promjena u funkciji vremena pr...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Acta clinica Croatica 2016-12, Vol.55 (4.), p.565
Hauptverfasser: Pačić-Turk, Ljiljana, Šulentić, Tena, Havelka Meštrović, Ana, Paladino, Josip, Mrak, Goran
Format: Artikel
Sprache:hrv ; eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Neuropsihologijsko testiranje tijekom praćenja oporavka bolesnika s moždanim oštećenjima omogućuje uvid u postojanje kognitivnih deficita i/ili emocionalnih promjena. Cilj istraživanja bio je utvrditi postojanje organskih i/ili reaktivnih promjena ličnosti te tijek tih promjena u funkciji vremena proteklog od operacije aneurizme moždanih arterija u bolesnika oba spola. Istraživanje je provedeno u Klinici za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Podaci su prikupljani u razdoblju od 1989. do 2012. godine u dva vremenska intervala, 11 mjeseci i 12-48 mjeseci nakon operacije aneurizme moždane arterije. U istraživanje su bila uključena 72 bolesnika, od toga 28 muškog i 44 ženskog spola. Neuropsihologijsko testiranje sastojalo se od kliničkog intervjua, kliničke procjene frontalnog sindroma te primjene Cornellova upitnika ličnosti i Profila indeksa emocija. Rezultati istraživanja upućuju na postojanje frontalnog sindroma kod 32% bolesnika u prvom testiranju te na značajan oporavak pri ponovnom testiranju, kada je samo 17% bolesnika imalo frontalni sindrom. Utvrđeno je i postojanje reaktivnih promjena ličnosti koje u oba vremenska intervala upućuju na povišeni neuroticizam. U prvom testiranju je najizraženiji bio astenički sindrom, slijedi konverzivni, a zatim agresivno-asocijalni sindrom, dok je u drugom testiranju najizraženiji bio astenički sindrom, a konverzivni i agresivno-asocijalni sindrom su bili podjednako izraženi. Rezultati ukazuju i na povišenu depresivnost i dezorganiziranost, što je u drugom testiranju bilo još naglašenije. Vezano uz spol, rezultati upućuju na promjene vezane uz sklonost kardiovaskularnoj somatizaciji i agresivnosti koje su izraženije kod osoba ženskog spola te se pogoršavaju s protokom vremena od operacije. Zaključno, provedeno istraživanje je doprinijelo boljem razumijevanju organskih i/ili reaktivnih promjena ličnosti u bolesnika nakon operacije aneurizme moždanih arterija.
ISSN:0353-9466
1333-9451
DOI:10.20471/acc.2016.55.04.06