Dvadesettrogodišnji dugoročni ishod na zdravlje djece rođene tijekom rata u Vukovaru
U ovom prvom istraživačkom radu prikazuju se rezultati 23-godišnjega dugoročnog ishoda na zdravlje djece koja su rođena u ratnim uvjetima tijekom okupacije grada Vukovara. U istraživanju je sudjelovalo 77 (34%) žena koje su rodile prema protokolu Ginekološko-porođajnoga odjela vukovarske bolnice od...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Acta clinica Croatica 2016-03, Vol.55. (1.), p.58 |
---|---|
Hauptverfasser: | , , , |
Format: | Artikel |
Sprache: | hrv ; eng |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
Zusammenfassung: | U ovom prvom istraživačkom radu prikazuju se rezultati 23-godišnjega dugoročnog ishoda na zdravlje djece koja su rođena u ratnim uvjetima tijekom okupacije grada Vukovara. U istraživanju je sudjelovalo 77 (34%) žena koje su rodile prema protokolu Ginekološko-porođajnoga odjela vukovarske bolnice od 1. svibnja do 19. studenoga 1991. Od ostalih 149 žena sudbina njih 118 nije poznata (mahom prognanici, izbjeglice, logoraši ili nestali) s nepoznatim boravištima, dok 31 žena nije željela sudjelovati u istraživanju iz osobnih razloga. Prijevremenih porođaja prema anketi i podatcima bilo je 9 (3,98%), od čega je troje djece umrlo nakon porođaja zbog vrlo niske porođajne težine. Dojilo je 60 (81%) žena, 14 (19%) nije dojilo, od kojih tri zbog smrti djeteta u postpartalnom razdoblju. No, duljina dojenja evidentno je bila skraćena, jer je svega 10 žena dojilo >6 mjeseci, a prosječna duljina dojenja bila je 9,9 tjedana, odnosno 2,5 mjeseca. Alergijskih bolesti i sklonosti infekcijama u dječjoj i predškolskoj dobi bilo je u 27,3% odnosno 16,9% djece, dok je dijabetes tipa 1 razvilo dvoje djece. Kognitivne, poremećaje pažnje i reakcije na stres imalo je 6,5% djece ispitanica. Uredno osnovnoškolsko obrazovanje završilo je njih 74 (96%), dok je troje (3,8%) djece imalo školski neuspjeh zbog lošeg ponašanja, odnosno delinkvencije. Štetne navike u 23. godini života imalo je njih 34 (46%) i to pušenje 33, alkohol 2, a pušenje i alkohol jedno, dok 40 (54%) ispitanih nije konzumiralo nikakve štetne tvari. Psihijatrijskih poremećaja u vidu anksioznosti, depresije ili drugih bolesti nije u ovom istraživanju pronađeno. U zaključku, valja naglasiti da su trudnice koje su rodile u ovom razdoblju I. tromjesečje trudnoće provele u relativno predratnom mirnom razdoblju bez akutnih stresora pa dugoročni rezultati i pobol zapravo ne odstupaju od onih u općoj populaciji. Kao najznačajniji izolirani čimbenik rizika bio je prijevremeni porođaj s poznatim kratkoročnim i dugoročnim posljedicama uobičajenim za uranjeno rađanje (perinatalna smrtnost, usporeni neuromotorni i kognitivni razvoj). |
---|---|
ISSN: | 0353-9466 1333-9451 |
DOI: | 10.20471/acc.2016.55.01.9 |