ZAGREB U PRVOM SVJETSKOM RATU (OZRAČJE OSNIVANJA MEDICINSKOG FAKULTETA)

Prvi svjetski rat nepovratno je promijenio naličje svijeta pa tako i Hrvatske te njegove metropole Zagreba. Dok se u razdoblju od 1880. do 1910. Zagreb transformirao u moderan europski grad, dotle je razdoblje Prvoga svjetskog rata (1914.-1918.) obilježeno propisivanjem novih komunalnih propisa, čije je provođenje imalo za posljedicu potpunu promjenu svakodnevnoga života grada, te pojavom katastrofalnih socijalnih uvjeta i opće nesigurnosti, osobito u posljednjim godinama rata uzrokovanih velikim prilivom vojnika i izbjeglica u grad, pojavom gladi te naposljetku epidemijom španjolske gripe. U takvim teškim društveno-socijalnim i gospodarskim okolnostima je Milan Rojc, Odjelni predstojnik za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade, uz podršku tri liječnika Bolnice milosrdnih sestara Theodora Wikerhausera, Miroslava Čačkovića pl. Vrhovinski i Dragutina Mašeka, u prosincu 1917. godine otvorio Medicinski fakultet, koji je time zaživio pune 43 godine nakon svog formalnog osnutka 5. siječnja 1874., kada je hrvatska Vlada na poticaj bana Ivana Mažuranića usvojila zakon o ustrojstvu Sveučilišta, koji je predviđao četiri fakulteta: Bogoslovni, Mudroslovni, Juridički i Medicinski.