Kako mjeriti održivo ponašanje? Adaptacija i validacija Upitnika o održivom ponašanju

Istraživanja ekoloških, proekoloških i održivih ponašanja u psihologiji i sociologiji, kao i u interdisciplinarnom području odgoja i obrazovanja za održivi razvoj, veliko značenje pridaju problemu vrijednosti. Jedan od obuhvatnijih modela koji s naglaskom na vrijednosti propituje održiva ponašanja j...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Revija za sociologiju 2015-08, Vol.45 (1), p.69
Hauptverfasser: Anđić, Dunja, Tatalović Vorkapić, Sanja
Format: Artikel
Sprache:hrv ; eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Istraživanja ekoloških, proekoloških i održivih ponašanja u psihologiji i sociologiji, kao i u interdisciplinarnom području odgoja i obrazovanja za održivi razvoj, veliko značenje pridaju problemu vrijednosti. Jedan od obuhvatnijih modela koji s naglaskom na vrijednosti propituje održiva ponašanja jest sociopsihološki model održivog ponašanja M. Juárez Nájera, koji predstavlja teorijsku podlogu ovog istraživanja. Cilj je rada bio validirati i prilagoditi Upitnik o održivom ponašanju, koji je iz tog modela izvela M. Juárez Nájera, upotrebi u hrvatskome društveno-kulturnom području. Upitnik je preveden i primijenjen na uzorku od 480 studenata Sveučilišta u Rijeci. Pretpostavljeno je da će se struktura četiriju supskala kojima je u sklopu upitnika mjereno održivo ponašanje potvrditi u hrvatskome društveno-kulturnom području. Također je pretpostavljeno da će supskale osviještenosti o posljedicama, pripisivanja odgovornosti te interpersonalne i intrapersonalne inteligencije za održivost biti pozitivno povezane s izloženošću sadržajima kolegija koji se temelje na problematici ekologije i održivog razvoja. Iako su analize indicirale zadovoljavajuće razine pouzdanosti tog instrumenta, utvrđena je djelomično drukčija faktorska struktura dviju od četiriju supskala u odnosu na izvorne analize M. Juárez Nájera. Rezultati upućuju i na razlike među vrijednosnim orijentacijama hrvatskih ispitanika i ispitanika iz izvornog istraživanja. Studenti koji su se već obrazovali u okviru ekoloških kolegija pokazali su veću odgovornost prema ekološkim problemima i višu interpersonalnu i intrapersonalnu inteligenciju za održivost, ali ne i veću osviještenost o posljedicama. Unatoč znatnim ograničenjima ovog istraživanja, rezultati validacije i adaptacije Upitnika o održivom ponašanju upućuju na potencijal za njegovu primjenu u studijama iz interdisciplinarnog područja odgoja i obrazovanja za održivi razvoj na hrvatskome društveno-kulturnom području te posljedično unaprjeđenje istraživanja te problematike.
ISSN:0350-154X
1846-7954
DOI:10.5613/rzs.45.1.3