Metabolički sindrom, aktivnost osi hipotalamus -hipofiza-nadbubrežna žlijezda i medijatori upale u depresivnom poremećaju
Depresija je povezana s različitim kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima kao što su hipertenzija, pretilost, aterogena dislipidemija i hiperglikemija. U depresivnom poremećaju su uočeni hiperaktivnost osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HHN ) i promjene u imunom sustavu. S druge strane,...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Acta clinica Croatica (Tisak) 2014-03, Vol.53. (1.), p.55 |
---|---|
Hauptverfasser: | , , , , , |
Format: | Artikel |
Sprache: | hrv ; eng |
Schlagworte: | |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
Zusammenfassung: | Depresija je povezana s različitim kardiovaskularnim rizičnim čimbenicima kao što su hipertenzija, pretilost, aterogena dislipidemija i hiperglikemija. U depresivnom poremećaju su uočeni hiperaktivnost osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HHN ) i promjene u imunom sustavu. S druge strane, somatske bolesti kao što su pretilost, hiperlipidemija, hipertenzija i dijabetes melitus tipa 2 sada se shvaćaju kao važna komorbidna stanja u bolesnika s depresijom. Patogeneza metaboličkog sindroma i depresije je složena i nedovoljno istražena. Smatra se da interakcija kroničnog stresa, psihotraume, hiperkortizolizma i poremećene funkcije imunog sustava može doprinijeti razvoju ove bolesti. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati odnos između depresije i metaboličkog sindroma u odnosu na disfunkciju osi HHN i promjene u upalnim procesima. Pretraživanje literature na Medlineu i drugim bazama podataka obuhvaćalo je radove na engleskom jeziku objavljene između 1985. i 2012. godine. Analiza literature je provedena pomoću sustavnog pristupa s terminima pretraživanja kao što su depresija, metabolički sindrom, upala, citokini, glukokortikoidi, kortizol i os HHN . Zaključno, odnos između depresije i metaboličkog sindroma je još uvijek predmet proturječja. Potrebne su daljnje prospektivne studije u svrhu utvrđivanja moguće uzročno-posljedične veze između depresije i metaboličkog sindroma i njegovih sastavnica. Nadalje je važno istražiti mogućnost zajedničkog biološkog mehanizma u patogenezi ovih dviju bolesti, pričem pozornost treba naročito posvetiti funkcioniranju imunog sustava, a osobito mogućim specifičnim mehanizmima kojima citokini mogu inducirati i održavati depresivne simptome i metaboličke poremećaje. Podaci izneseni ovdje naglašavaju važnost prepoznavanja i liječenja depresivnog poremećaja s posljedičnim smanjenjem učestalosti metaboličkog sindroma, ali potrebu redovitog traganja za metaboličkim poremećajima i njihovim liječenjem kako bi se izbjegli svi njihovi negativni učinci i tako možda smanjila učestalost depresivnog poremećaja. |
---|---|
ISSN: | 0353-9466 1333-9451 |