Režim vlažnosti hidromelioriranog pseudoglej-glejnog tla

U radu se prikazuju rezultati istraživanja funkcionalnosti drenažnih sustava na hidromelioriranom pseudoglej-gleju u Srednjoj Posavini kako bi se temeljem utvrđenih rezultata mogli preporučiti potrebni daljnji melioracijski zahvati radi intenzivnijeg kori.tenja dreniranih površina u praksi. Istraživanja režima vlažnosti, provedena su na dreniranom i nedreniranom pseudoglej-gleju u razdoblju od 1987-1991, u sklopu redovite biljne proizvodnje, a u okviru čega je vršeno dekadno praćenje dinamike trenutačne vlage, razine podzemne vode, pojave stagnirajuće vode u tlu te drenažnog istjecanja. Cijevna drenaža na dreniranoj tabli postavljena je na razmak od 20 m i dubini od 0.9 m. Za vegetacijsko razdoblje (IV-IX mjesec) utvrđene su male razlike u trajanju mokre faze između nedreniranog i dreniranog pseudoglej-gleja. U tom razdoblju prosječno godišnje mokra faza traje 17 dana na dubini od 15 cm, 47 dana na 30 cm te 10 dana na 60 cm dubine na nedreniranom tlu, odnosno 23 dana na 15 cm, 43 dana na 30 cm te 10 dana na 60 cm dubine na dreniranom tlu. Tijekom izvanvegetacijskog razdoblja (X-III mjesec) utvrđene su također male razlike u trajanju mokre faze između dreniranog i nedreniranog tla na dubini od 15 i 60 cm, dok je značajno veća razlika utvrđena na dubini od 30 cm. Prosječeno godi.nje trajanje mokre faze u ovom razdoblju iznosilo je 50 dana na 15 cm, 140 dana na 30 cm te 17 dana na 60 cm dubine na nedreniranom tlu, odnosno 50 dana na 15 cm, 97 dana na 30 cm te 13 dana na 60 cm dubine na dreniranom tlu. Statistički opravdana razlika u dinamici trenutačne vlage između dreniranog i nedreniranog tla, utvrđena je jedino za dubinu od 30 cm i to samo u izvanvegetacijskom razdoblju. Razina podzemne vode kretala se praktički uvijek ispod 1.0 m dubine tla, međutim u gornjem dijelu profila utvrđeno je prisustvo stagnirajuće oborinske vode. Nije utvrđena bitna razlika u du.ini trajanja prisustva stagnirajuće vode na dreniranom i nedreniranom tlu. Maksimalne izmjerene vrijednosti trenutnog drenažnog isteka koje su iznosile oko 0.003 m/dan, bile vi.e nego trostruko manje od projektiranog modula odvodnje drena.om. Razlike u prinosu uzgajanih kultura na nedreniranom i dreniranom tlu nisu statistički opravdane. Istraživanja režima vlažnosti tla, te praćenja razine podzemne i stagnirajuće vode dreniranog i nedreniranog pseudoglej-glejnog tla, pokazuju da kod dreniranih tala ostaje problem pravovremene evakuacije viška vode u sloju rizosfere, prije svega kao posljedica izostanka