Prehrana u domovima za starije osobe u Splitu

Prehrambena i energetska vrijednost obroka trebaju biti u skladu sa specifičnim potrebama u ljudi starije životne dobi. Izbor namirnica i prehrambeno-energetsku vrijednost dnevnih obroka treba uskladiti s fiziološkim promjenama na kardiovaskularnom, lokomotornom, gastrointestinalnom, endokrinom i ostalim sustavima u starijih osoba. U radu se ispitivala kvaliteta prehrane u domovima za starije osobe u Splitu u odnosu na preporučene vrijednosti radi predlaganja mjera za unapređenje. U razdoblju od 1999. do 2004. godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo u Splitu ispitana je prehrambena i energetska vrijednost 108 dnevnih obroka uzetih 6 puta godišnje metodom slučajnog izbora u tri doma za starije osobe u Splitu. Analizirane vrijednosti uspoređene su sa zadanim normativima. Ispitivana je i učestalost korištenja namirnica iz osnovnih skupina. Zadovoljenje bjelančevina u odnosu na normativ kreće se u rasponu od 72,5% do 116,6% masti od 66,7 do 159,7%, ugljikohidrata od 86,4% do 107,9% energetske vrijednosti od 83,0% do 119,4% u istraživanom razdoblju. Vrijednosti su dosta neujednačene i variraju po domovima i godinama. Udio prehrambenih tvari u ukupnoj energetskoj vrijednosti obroka značajno ne odstupa od zadanih preporuka. Jelovnici su jednolični, a prema anketi nedovoljno su zastupljene sljedeće namirnice: riba, riblji proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, mahunarke te sezonsko voće i povrće. Često se koriste masna jela. Jelovnik bi trebalo raznoliko sastaviti te češće jesti ribu i riblje proizvode, sezonsko svježe voće i povrće, nemasne mliječne proizvode, pileće, teleće i pureće meso bez masnoća te proizvode od integralnih žitarica. Izmjene u prehrani pozitivno bi utjecale na tijek i komplikacije kroničnih bolesti u starijih osoba.