How to Vote Correctly: An Experimental Study on the Impact of Political Sophistication, Cognitive Load, and Decision-Making Strategies

The concept of correct voting, which refers to a vote that is the same one that would have been made under conditions of full information, has been used to evaluate citizens' voting decisions in various settings. Most studies either focus on determining individual and situational predictors of correct voting or determining the correctness of voting via heuristics. Since heuristics can lead to better decision outcomes than systematic processes, the goal of this study was to analyze how different modes of decision-making strategies, as well as individual and situational characteristics, contribute to correct voting. To answer this question, an experiment was conducted in Croatia, a previously unstudied context for correct voting, in which participants gathered information on four parties in a mock election campaign. Results showed that higher political motivation and usage of compensatory decision-making strategies had a positive impact on the probability of casting a correct vote. However, direct effect of cognitive load was found for participants with low levels of political motivation, for which an increase in cognitive load resulted in 25% less probability of voting correctly. Točno glasovanje definira se kao glasovanje koje je identično onome danom u uvjetima potpune informiranosti. Taj koncept je korišten za evaluaciju glasačkih odluka u nizu konteksta. Većina istraživanja usmjerava se na utvrđivanje individualnih i situacijskih prediktora točnog glasovanja ili na evaluaciju točnosti glasovanja putem mentalnih heuristika. S obzirom da heuristike mogu rezultirati kvalitetnijim odlukama od sustavnog procesa odlučivanja, cilj ovog istraživanja jest analizirati kako različiti procesi donošenja odluka, te različite individualne i situacijske karakteristike, doprinose točnom glasovanju. Kako bi se odgovorilo na taj cilj, proveden je eksperiment u hrvatskom kontekstu u kojem se do sada nije istraživalo točno glasovanje. Sudionici u eksperimentu prikupljali su informacije o četiri stranke tijekom lažne kampanje za parlamentarne izbore i glasovali. Rezultati pokazuju kako su veća politička motivacija i korištenje kompenzacijskih strategija odlučivanja imali pozitivni utjecaj na vjerojatnost točnog glasovanja. Međutim, kognitivno opterećenje imalo je utjecaja na sudionike s niskom motivacijom za politiku – za njih je povećanje kognitivnog opterećenja smanjilo vjerojatnost točnog glasovanja za 25%.