Svilarstvo Hercegovine

Zbog povoljnih klimatskih prilika područje Hercegovine pogodno je za uzgoj duda čija je prisutnost poznata od davnina. U prošlosti se na ovom podneblju uzgajao i dudov svilac radi proizvodnje kokona (čahura) obavijenih svilenim nitima. Organizirana sadnja stabala duda u svrhu razvoja svilarstva evid...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Glasnik zastite bilja 2023-10, Vol.46 (5), p.6-13
1. Verfasser: Rotim, Nino
Format: Artikel
Sprache:eng
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Zbog povoljnih klimatskih prilika područje Hercegovine pogodno je za uzgoj duda čija je prisutnost poznata od davnina. U prošlosti se na ovom podneblju uzgajao i dudov svilac radi proizvodnje kokona (čahura) obavijenih svilenim nitima. Organizirana sadnja stabala duda u svrhu razvoja svilarstva evidentirana je u Hercegovini polovicom XIX. stoljeća. Početkom Prvog svjetskog rata proizvodna svile stagnira da bi do revitalizacija svilarstva došlo koncem dvadesetih godina XX. stoljeća. Pojava umjetnih vlakana i posljedice Drugog svjetskog rata bile su pogubne za svilarstvo te se u nadolazećim godinama prestalo sa ovom gospodarskom djelatnosti na području Hercegovine. Due to favorable climatic conditions, the area of Herzegovina is suitable for growing mulberry trees whose presence has been known since ancient times. In the past, silkworm was also bred in this climate to produce cocoons wrapped in silk threads.Organized planting of mulberry trees for the purpose of the development of silk growing was recorded in Herzegovina in the middle of the XIX century. With the arrival of the First World War, silk production stagnated and its revitalization occurred at the end of the 1920s. The emergence of artificial fibers and the consequences of World War II were devastating for silk production and in the following years this economic activity in Herzegovina ceased.
ISSN:0350-9664
2584-3265
DOI:10.31727/gzb.46.5.1