Odgojne vrijednosti u romanu Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata Ivane Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić (1874. ‒ 1938.), hrvatska spisateljica za djecu i mlade, odavno je ušla u hrvatski književni kanon. No o recepciji djela autorice može se govoriti, uglavnom, na razini romana Čudnovate zgode šegrta Hlapića te zbirci bajki Priče iz davnine. Kada je riječ o romanu Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata, književna i kritička recepcija gotovo potpuno izostaju. Autoričin objavljeni roman sastoji se od dvaju dovršenih dijelova te jednog nedovršenog (Zaključak), koji obuhvaća razdoblje od 1478. do 1509. godine, a više nalikuje na nacrt i buduću smjernicu za dovršetak romana. Za razumijevanje romana važan je i autoričin dodatak Kratki tumač nekojim stavkama Jaše Dalmatina koji se također može čitati kao svojevr- stan podtekst. Hrvat Jaša Dalmatin, osmanski sužanj, lik je graditelja i vizionara koji na obalama Indijskoga oceana gradi neosvojivi grad prema slici grada iz vlastita djetinjstva, Dubrovnika. Književni lik Jaše Dalmatina, te roman u cjelini, postaju poželjan identifikacijski model i odgojna orijentacija. U radu se analiziraju, tipologiziraju te hijerarhiziraju temeljne ljudske, odgojne, vrijednosti prema razinama divergencije između modernosti i pouke u dječjoj književnosti.