Europski ustav i apologetika kršćanske kulture Christophera Dawsona (1889.–1970.)

Tema kršćanskih korijena Europe i njezinog jedinstva bila je vrlo aktualna u vrijeme donošenja Europskog ustava (2004.). Međutim osim iznošenja političkih stavova gotovo da i nije bilo povjesničara u rangu engleskog apologeta Christophera Dawsona (1889.-1970.) koji bi stali u obranu kršćanske kultur...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Crkva u svijetu 2016-04, Vol.51 (1), p.98-119
1. Verfasser: Teodora Shek Brnardić
Format: Artikel
Sprache:hrv ; ger
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:Tema kršćanskih korijena Europe i njezinog jedinstva bila je vrlo aktualna u vrijeme donošenja Europskog ustava (2004.). Međutim osim iznošenja političkih stavova gotovo da i nije bilo povjesničara u rangu engleskog apologeta Christophera Dawsona (1889.-1970.) koji bi stali u obranu kršćanske kulture kao integrativne snage u Euro- pi. Zato je nužno vratiti se Dawsonovim tekstovima u kojima on pro- miče danas rijetko viđeno i proklamirano katoličko viđenje povijesti jedinstva Europe, što će se prikazati u ovome radu. Tezu o integra- tivnoj snazi kršćanske kulture Dawson najjasnije zagovara u knji- zi The Making of Europe: An Introduction to the History of European Unity (1932.) u kojoj je u predvečerje Drugoga svjetskog rata prikazao kako je tek srednjovjekovno kršćanstvo pod Karlom Velikim oblikova- lo Europu i omogućilo joj da postane svjesna same sebe. Za Dawsona religija je nužna sastavnica kulture i bez nje nije moguće razumjeti početke europskog jedinstva, nije moguće razumjeti Europu. Na tu činjenicu valja neprestano podsjećati jer preambula Europskog ustava dokazuje koliko je ona pala u zaborav. Zato Dawson predlaže temeljit studij kršćanske kulture kao put k oživljavanju pamćenja na kršćan- ske korijene Europe.
ISSN:0352-4000
1848-9656