Ovisi li dugoročni gospodarski rast Hrvatske o demografiji ili ipak proizvodnosti?
Cilj ovog rada je izrada dugoročnih projekcija gospodarskih kretanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2050. godine. Dugoročne projekcije kretanja gospodarstva korisne su radi pravovremenog uočavanja ograničenja i potencijalnih izazova u budućem razdoblju vezanih uz različita područja: demografs...
Gespeichert in:
Veröffentlicht in: | Ekonomski pregled 2019-04, Vol.70 (3), p.380-410 |
---|---|
1. Verfasser: | |
Format: | Artikel |
Sprache: | hrv ; eng |
Online-Zugang: | Volltext |
Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
Zusammenfassung: | Cilj
ovog rada je izrada dugoročnih projekcija gospodarskih kretanja u Republici
Hrvatskoj za razdoblje do 2050. godine. Dugoročne projekcije kretanja
gospodarstva korisne su radi pravovremenog uočavanja ograničenja i potencijalnih
izazova u budućem razdoblju vezanih uz različita područja: demografske
promjene, fiskalnu održivost, zaštitu okoliša i mnoge druge aspekte. Izrada
projekcija temelji se na Cobb-Douglasovoj tipu funkcije proizvodnje koja u
svojim dugoročnim projekcijama koristi Europska komisija za sve zemlje članice.
Dugoročna kretanja gospodarstva proizlaze iz demografskih projekcija, te upotrebe
proizvodnih faktora, rada i kapitala. No, najveća nepoznanica ostaje kretanje
proizvodnosti nekog društva u dugom roku. Rezultati istraživanja ukazuju na
potrebu značajnog podizanja efikasnosti investicija i ukupne proizvodnosti
proizvodnih faktora, kao i povećanje stopa aktivnosti stanovništva na tržištu
rada. Na taj način se, u određenoj mjeri, mogu ublažiti negativna demografska
kretanja i očekivano smanjenje broja stanovnika u radnoj dobi u budućem
razdoblju. Izrada
dugoročnih projekcija uvijek je povezana s visokom razinom neizvjesnosti o
kretanju brojnih varijabli u budućem razdoblju što utječe na rezultate
projekcije. Prezentiranim rezultatima i zaključcima u ovom radu upotpunjena su
relativno oskudna istraživanja o analiziranoj problematici u Republici
Hrvatskoj. Prikazani alternativni scenariji rasta razine gospodarske
aktivnosti, trebaju poslužiti kao podloga za izradu različitih brojnih strateških
dokumenata koji definiraju srednjoročne i dugoročne politike, poput energetske,
regionalne, industrijske, demografske, zdravstvene, zaštite okoliša i slično. Rezultati
istraživanja ukazuju da će prosječna stopa gospodarskog rasta u razdoblju do
2050. godina u Republici Hrvatskoj iznositi od 1,1 posto (bazni scenarij) do
najviše 1,9 posto, ovisno o pretpostavkama. Stopa rasta potencijalnog BDP-a
više ovisi o kretanju faktorske proizvodnosti, nego o demografskim kretanjima. |
---|---|
ISSN: | 0424-7558 1848-9494 |
DOI: | 10.32910/ep.70.3.2 |