Prostorna i socijalna obilježja pandemijske gripe 1918. – 1919. u Splitu

Pandemija španjolske gripe, koja je na početku 20. stoljeća zahvatila gotovo cijeli svijet, smatra se najtežom i najopasnijom epidemijom. Nije zaobišla ni prostor Hrvatske (tada u sastavu Austro-Ugarske Monarhije,) pa tako ni njezinu južnu primorsku regiju Dalmaciju i grad Split. U radu se na primjeru grada Splita analiziraju prostorne i demografske odrednice smrtnosti stanovništva od španjolske gripe 1918. i 1919. (tj. od ožujka 1918. do travnja 1919.). Rad se temelji na podatcima crkvenih matičnih knjiga umrlih koje se čuvaju u Nadbiskupskom arhivu u Splitu te novinskim člancima. Analiza prostornog rasporeda mortaliteta u gradskim naseljima pokazala je da je na broj umrlih značajno utjecala gustoća naseljenosti, ali i društvene i gospodarske prilike ratnog i poratnog razdoblja. U radu su analizirani članci „Novog doba“ koji se odnose na španjolsku gripu zbog praćenja tijeka i širenja bolesti te iščitavanja informiranja, ali i oblikovanja javnog mišljenja. Analiza socijalnih i demografskih aspekata mortaliteta uzrokovanog pandemijom 1918. i 1919. u Splitu nije pokazala odstupanja u odnosu na druge prostore Hrvatske i svijeta. Na taj su način dobno-spolni, prostorni i socijalni okvir mortaliteta te medijski okvir analogni drugim nacionalnim i inozemnim istraživanim područjima. The Spanish flu pandemic is considered the largest and most dangerous epidemic at thebeginning of the 20th century affecting most of the world today. The Spanish flu pandemicdid not bypass the territory of Croatia (at the time, Croatia was part of the Austro-Hungarian Monarchy), nor its southern coastal region of Dalmatia and the city of Split. Using the example of the city Split, the paper analyses the spatial and demographic determinants of population mortality from the Spanish flu between 1918 and 1919, i.e., from March 1918 to April 1919. The paper is based on the data of the Church Death registers kept in the Archbishop’s Archives in Split and newspaper articles. The analysis of the spatial distribution of mortality within urban settlements showed that the number of deaths per urban settlement was significantly influenced by population density but also by the socio-economic conditions of the war and post-war period. The paper analyses the articles of the New Age that refer to the Spanish flu for monitoring the course and spread of the disease, as well as the reading of information but also shaping of public opinion. Analysis of social and demographic aspects of mortality caused