Mreža javne zdravstvene službe u Slavoniji tijekom 19. stoljeća

U radu se prikazuje pravno uređenje javnozdravstvenoga sustava i stvaranje mreže javne zdravstvene službe u Slavoniji, zbog čega se kronološki objašnjava povijesni slijed počevši od terezijanskih pa sve do Mažuranićevih zdravstvenih reformi. U preglednom dijelu rada razmatra se važnost donošenja Opć...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Povijesni prilozi 2024-07, Vol.43 (66), p.327-354
1. Verfasser: Čandrlić, Slavko
Format: Artikel
Sprache:eng
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
Beschreibung
Zusammenfassung:U radu se prikazuje pravno uređenje javnozdravstvenoga sustava i stvaranje mreže javne zdravstvene službe u Slavoniji, zbog čega se kronološki objašnjava povijesni slijed počevši od terezijanskih pa sve do Mažuranićevih zdravstvenih reformi. U preglednom dijelu rada razmatra se važnost donošenja Općega zdravstvenog pravilnika iz 1770. te objašnjava odnos između Ugarskoga namjesničkog vijeća s nižim ustrojbenim upravnim i zdravstvenim organizacijama. Jedna od takvih bio je gradski fizikat slobodnoga i kraljevskoga grada Osijeka, koji je kao stručni organ gradskoga poglavarstva bio zadužen za poslove javnoga zdravstva. U nastavku rada prikazat će se zdravstvene djelatnosti, uređenje protuepidemijskoga sustava i zdravstvenih ustanova. Upozorit će se i na važnost Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine, kojom su stvoreni preduvjeti da se javnozdravstveni sustav samostalno uredi. Takav rasplet događaja omogućio je da se provede reorganizacija uprave utemeljena na poštovanju načela vladavine prava te se donose novi i moderniji zakoni, od kojih su najvažniji bili Zakon o uređenju zdravstva iz 1874. i Zakon o uređenju zdravstvene službe u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji iz 1894. godine. This paper presents the legal regulations on public health and the development of a network of public health services in Slavonia, detailing the historical progression from Teresian health reforms to those of Mažuranić. The overview section explains the importance of the General Health Ordinance of 1770 and the relationship between the Hungarian Governor’s Council and the subordinate administrative and health organizations. Among these was the City Physician of the free and royal city of Osijek, a specialized body of the city administration responsible for public health issues. The paper further categorizes health personnel, outlines the structure of the disease control system, and describes health institutions, highlighting the importance of the Croatian-Hungarian Settlement of 1868, which created the conditions for independent regulation of public health. This turn of events enabled Ban Mažuranić to reorganize the administration based on the rule of law and enact new, modern laws, notably the Health Care Regulation Act (1874) and the Health Care Regulation Act for the Kingdoms of Croatia and Slavonia (1894).
ISSN:0351-9767
1848-9087
DOI:10.22586/pp.v43i66.28089