Odnos medija i kulture

Kultura je, kako je govorio pokojni novinar i urednik Srećko Lipovčan, „relevantan segment zbilje zbog njezina ontološkog statusa: ona nije [tek] segment ‘društvene potrošnje’ jer (i) ona ‘proizvodi’ to ‘društvo’. Takve stvari svakako treba razjasniti na samom početku jer, kako objašnjava Adriana To...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Motrišta 2012 (66-67), p.84-97
1. Verfasser: Barbarić, Tina
Format: Artikel
Sprache:hrv
Schlagworte:
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
container_end_page 97
container_issue 66-67
container_start_page 84
container_title Motrišta
container_volume
creator Barbarić, Tina
description Kultura je, kako je govorio pokojni novinar i urednik Srećko Lipovčan, „relevantan segment zbilje zbog njezina ontološkog statusa: ona nije [tek] segment ‘društvene potrošnje’ jer (i) ona ‘proizvodi’ to ‘društvo’. Takve stvari svakako treba razjasniti na samom početku jer, kako objašnjava Adriana Tomašić, „kultura je [u engleskom jeziku, ali i uopće] jedna od dviju ili triju najsloženijih riječi“, zbog čega je, dakle, prečesto pogrešno, najčešće suženo, a katkad i preširoko shvaćena. Prema Terryju Eagletonu i njegovoj Ideji kulture, postoje tri definicije onoga što se naziva kulturnim. Prva je vezana uz civilizaciju i predstavlja određenu univerzalnu ljudskost te opći ljudski razvoj; druga, koja je poprilično sužena, kulturu izjednačava s umjetnošću, a treća, ona najšira (kažu i preširoka), pod kulturnim podrazumijeva cjelokupan način života neke skupine ljudi. Lipovčan zagovara definiciju prema kojoj je kultura „ukupnost duhovnih, [intelektualnih] i umjetničkih izražajnih oblika jednog naroda“, ali naglašava kako se to „ne odnosi samo na već dovršeno, tradicijski stečeno, na ono što je već stvoreno (kulturna tradicija), nego uvijek i na aktualnu dimenziju jer kultura (...) jest potreba njegovanja (duha) i skrbljenja kao stalne zadaće povijesne (ljudske) prakse“. Tomašić je u promatranju značenja pojma nešto konkretnija pa kaže kako se ono kulturno promatra kroz kulturu jezika, govora i ponašanja, filma, glazbe i kazališta; običaja, baštine i povijesnih spomenika; slikarstva, plesa i novih umjetnosti, stanovanja i življenja.
format Article
fullrecord <record><control><sourceid>ceeol</sourceid><recordid>TN_cdi_ceeol_journals_40052</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><ceeol_id>40052</ceeol_id><sourcerecordid>40052</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-ceeol_journals_400523</originalsourceid><addsrcrecordid>eNpjYeA0NDU00jU1MTflYOAqLs4yMDAzNrQ04WQQ80_Jyy9WyE1NycxKVMhUyC7NKSktSuVhYE1LzClO5YXS3AzSbq4hzh66yamp-TnxWfmlRXlA8XgTAwNTI2P8sgAdtiN6</addsrcrecordid><sourcetype>Publisher</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>Odnos medija i kulture</title><source>Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals</source><creator>Barbarić, Tina</creator><creatorcontrib>Barbarić, Tina</creatorcontrib><description>Kultura je, kako je govorio pokojni novinar i urednik Srećko Lipovčan, „relevantan segment zbilje zbog njezina ontološkog statusa: ona nije [tek] segment ‘društvene potrošnje’ jer (i) ona ‘proizvodi’ to ‘društvo’. Takve stvari svakako treba razjasniti na samom početku jer, kako objašnjava Adriana Tomašić, „kultura je [u engleskom jeziku, ali i uopće] jedna od dviju ili triju najsloženijih riječi“, zbog čega je, dakle, prečesto pogrešno, najčešće suženo, a katkad i preširoko shvaćena. Prema Terryju Eagletonu i njegovoj Ideji kulture, postoje tri definicije onoga što se naziva kulturnim. Prva je vezana uz civilizaciju i predstavlja određenu univerzalnu ljudskost te opći ljudski razvoj; druga, koja je poprilično sužena, kulturu izjednačava s umjetnošću, a treća, ona najšira (kažu i preširoka), pod kulturnim podrazumijeva cjelokupan način života neke skupine ljudi. Lipovčan zagovara definiciju prema kojoj je kultura „ukupnost duhovnih, [intelektualnih] i umjetničkih izražajnih oblika jednog naroda“, ali naglašava kako se to „ne odnosi samo na već dovršeno, tradicijski stečeno, na ono što je već stvoreno (kulturna tradicija), nego uvijek i na aktualnu dimenziju jer kultura (...) jest potreba njegovanja (duha) i skrbljenja kao stalne zadaće povijesne (ljudske) prakse“. Tomašić je u promatranju značenja pojma nešto konkretnija pa kaže kako se ono kulturno promatra kroz kulturu jezika, govora i ponašanja, filma, glazbe i kazališta; običaja, baštine i povijesnih spomenika; slikarstva, plesa i novih umjetnosti, stanovanja i življenja.</description><identifier>ISSN: 1512-5475</identifier><language>hrv</language><publisher>Matica hrvatska Mostar</publisher><subject>Media studies</subject><ispartof>Motrišta, 2012 (66-67), p.84-97</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Uhttps://www.ceeol.com//api/image/getissuecoverimage?id=picture_2012_2919.jpg</thumbnail><link.rule.ids>314,776,780,4010</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Barbarić, Tina</creatorcontrib><title>Odnos medija i kulture</title><title>Motrišta</title><addtitle>Perspectives</addtitle><description>Kultura je, kako je govorio pokojni novinar i urednik Srećko Lipovčan, „relevantan segment zbilje zbog njezina ontološkog statusa: ona nije [tek] segment ‘društvene potrošnje’ jer (i) ona ‘proizvodi’ to ‘društvo’. Takve stvari svakako treba razjasniti na samom početku jer, kako objašnjava Adriana Tomašić, „kultura je [u engleskom jeziku, ali i uopće] jedna od dviju ili triju najsloženijih riječi“, zbog čega je, dakle, prečesto pogrešno, najčešće suženo, a katkad i preširoko shvaćena. Prema Terryju Eagletonu i njegovoj Ideji kulture, postoje tri definicije onoga što se naziva kulturnim. Prva je vezana uz civilizaciju i predstavlja određenu univerzalnu ljudskost te opći ljudski razvoj; druga, koja je poprilično sužena, kulturu izjednačava s umjetnošću, a treća, ona najšira (kažu i preširoka), pod kulturnim podrazumijeva cjelokupan način života neke skupine ljudi. Lipovčan zagovara definiciju prema kojoj je kultura „ukupnost duhovnih, [intelektualnih] i umjetničkih izražajnih oblika jednog naroda“, ali naglašava kako se to „ne odnosi samo na već dovršeno, tradicijski stečeno, na ono što je već stvoreno (kulturna tradicija), nego uvijek i na aktualnu dimenziju jer kultura (...) jest potreba njegovanja (duha) i skrbljenja kao stalne zadaće povijesne (ljudske) prakse“. Tomašić je u promatranju značenja pojma nešto konkretnija pa kaže kako se ono kulturno promatra kroz kulturu jezika, govora i ponašanja, filma, glazbe i kazališta; običaja, baštine i povijesnih spomenika; slikarstva, plesa i novih umjetnosti, stanovanja i življenja.</description><subject>Media studies</subject><issn>1512-5475</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2012</creationdate><recordtype>article</recordtype><sourceid>REL</sourceid><recordid>eNpjYeA0NDU00jU1MTflYOAqLs4yMDAzNrQ04WQQ80_Jyy9WyE1NycxKVMhUyC7NKSktSuVhYE1LzClO5YXS3AzSbq4hzh66yamp-TnxWfmlRXlA8XgTAwNTI2P8sgAdtiN6</recordid><startdate>2012</startdate><enddate>2012</enddate><creator>Barbarić, Tina</creator><general>Matica hrvatska Mostar</general><scope>AE2</scope><scope>BIXPP</scope><scope>REL</scope></search><sort><creationdate>2012</creationdate><title>Odnos medija i kulture</title><author>Barbarić, Tina</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-ceeol_journals_400523</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv</language><creationdate>2012</creationdate><topic>Media studies</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Barbarić, Tina</creatorcontrib><collection>Central and Eastern European Online Library (C.E.E.O.L.) (DFG Nationallizenzen)</collection><collection>CEEOL: Open Access</collection><collection>Central and Eastern European Online Library</collection><jtitle>Motrišta</jtitle></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Barbarić, Tina</au><format>journal</format><genre>article</genre><ristype>JOUR</ristype><atitle>Odnos medija i kulture</atitle><jtitle>Motrišta</jtitle><addtitle>Perspectives</addtitle><date>2012</date><risdate>2012</risdate><issue>66-67</issue><spage>84</spage><epage>97</epage><pages>84-97</pages><issn>1512-5475</issn><abstract>Kultura je, kako je govorio pokojni novinar i urednik Srećko Lipovčan, „relevantan segment zbilje zbog njezina ontološkog statusa: ona nije [tek] segment ‘društvene potrošnje’ jer (i) ona ‘proizvodi’ to ‘društvo’. Takve stvari svakako treba razjasniti na samom početku jer, kako objašnjava Adriana Tomašić, „kultura je [u engleskom jeziku, ali i uopće] jedna od dviju ili triju najsloženijih riječi“, zbog čega je, dakle, prečesto pogrešno, najčešće suženo, a katkad i preširoko shvaćena. Prema Terryju Eagletonu i njegovoj Ideji kulture, postoje tri definicije onoga što se naziva kulturnim. Prva je vezana uz civilizaciju i predstavlja određenu univerzalnu ljudskost te opći ljudski razvoj; druga, koja je poprilično sužena, kulturu izjednačava s umjetnošću, a treća, ona najšira (kažu i preširoka), pod kulturnim podrazumijeva cjelokupan način života neke skupine ljudi. Lipovčan zagovara definiciju prema kojoj je kultura „ukupnost duhovnih, [intelektualnih] i umjetničkih izražajnih oblika jednog naroda“, ali naglašava kako se to „ne odnosi samo na već dovršeno, tradicijski stečeno, na ono što je već stvoreno (kulturna tradicija), nego uvijek i na aktualnu dimenziju jer kultura (...) jest potreba njegovanja (duha) i skrbljenja kao stalne zadaće povijesne (ljudske) prakse“. Tomašić je u promatranju značenja pojma nešto konkretnija pa kaže kako se ono kulturno promatra kroz kulturu jezika, govora i ponašanja, filma, glazbe i kazališta; običaja, baštine i povijesnih spomenika; slikarstva, plesa i novih umjetnosti, stanovanja i življenja.</abstract><pub>Matica hrvatska Mostar</pub><tpages>14</tpages><oa>free_for_read</oa></addata></record>
fulltext fulltext
identifier ISSN: 1512-5475
ispartof Motrišta, 2012 (66-67), p.84-97
issn 1512-5475
language hrv
recordid cdi_ceeol_journals_40052
source Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals
subjects Media studies
title Odnos medija i kulture
url https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-02-12T14%3A12%3A52IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-ceeol&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft.genre=article&rft.atitle=Odnos%20medija%20i%20kulture&rft.jtitle=Motri%C5%A1ta&rft.au=Barbari%C4%87,%20Tina&rft.date=2012&rft.issue=66-67&rft.spage=84&rft.epage=97&rft.pages=84-97&rft.issn=1512-5475&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Cceeol%3E40052%3C/ceeol%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rft_ceeol_id=40052&rfr_iscdi=true