Povijesna, etnološka i folkloristička istraživanja Hrvata u Rumunjskoj

Prema statističkim podacima popisa stanovništva i procjenama mjerodavnih institucija, u Rumunjskoj živi između šest i sedam tisuća Hrvata. Razlozi i uvjeti njihova doseljenja, staroga više stoljeća, vezani su uz osmanlijsku ekspanziju. Dok su se jedni sklanjali pred Osmanlijama kao klasični prebjezi i izbjeglice, dotle su drugi planski preseljavani zbog uključivanja dijelova hrvatskih prostora u Vojnu krajinu. Doseljavali su iz kulturološki i geografski različitih područja hrvatskoga etničkog područja.Tako su primjerice među njima zajednice koje pripadaju kajkavskom, štokavskom i čakavskom dijalektu, a i u kulturnoj tradiciji i baštini i danas su vidljive specifičnosti regija iz kojih potječu njihovi preci. Etnografska istraživanja Hrvata u Rumunjskoj - barem iz redova hrvatske akademske zajednice - skromnoga su opsega. Do 1970ih godina uglavnom su se opisom njihovih naselja i načinom života bavili učitelji i svećenici, a od toga doba intenzivnijim istraživanjem bavio se etnograf-amater, srednjoškolski profesor Stjepan Krpan. Zadnjih dvaju desetljeća ova hrvatska dijasporska zajednica napokon postaje respektabilnijim dijelom interesa hrvatske etnologije i kulturne antropologije.