LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Hauptverfasser: Hanušić, Adrijana (VerfasserIn), Mehmedić, Amra (VerfasserIn), Demir, Elma (VerfasserIn), Garača, Jelena (VerfasserIn), Sahadžić, Maja (VerfasserIn), Savić, Milena (VerfasserIn), Hogić, Nedim (VerfasserIn), Dragić-Radić, Renata (VerfasserIn), Karać, Nina (VerfasserIn)
Weitere Verfasser: Madacki, Saša (HerausgeberIn)
Format: Elektronisch E-Book
Sprache:Bosnian
Veröffentlicht: Sarajevo [Bosnia and Herzegovina] ADI Asocijacija za demokratske inicijative 2014
Schlagworte:
Online-Zugang:BSB01
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!

MARC

LEADER 00000nmm a2200000zc 4500
001 BV048261586
003 DE-604
005 00000000000000.0
007 cr|uuu---uuuuu
008 220609s2014 |||| o||u| ||||||bos d
035 |a (ZDB-45-CGR)ceeol599213 
035 |a (OCoLC)1334023900 
035 |a (DE-599)BVBBV048261586 
040 |a DE-604  |b ger  |e aacr 
041 0 |a bos 
049 |a DE-12 
084 |a OST  |q DE-12  |2 fid 
245 1 0 |a LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija 
264 1 |a Sarajevo [Bosnia and Herzegovina]  |b ADI Asocijacija za demokratske inicijative  |c 2014 
264 2 |a Frankfurt M.  |b CEEOL  |c 2014 
300 |a 1 Online-Ressource(1 p. 173) 
336 |b txt  |2 rdacontent 
337 |b c  |2 rdamedia 
338 |b cr  |2 rdacarrier 
500 |a Od svog nastanka, 1948. godine, sa nastankom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, međunarodni režim za ljudska prava zasnivao se na tradicionalnim mehanizmima zaštite prava razvijenih od strane Ujedinjenih nacija (UN), koje su dale značajnu ulogu državama. Naime, države su primarni akteri u međunarodnim procesima provedbe, ali i monitoringa ljudskih prava, odnosno države i istovremeno garantuju prava, ali i vode proces praćenja i izvještavanja. U nedostatku kapaciteta UN tijela da direktno prate stanje ljudskih prava u svim zemljama članicama, onda kada zemlje članice propuste biti dovoljno samokritične, pokazalo se da važnu ulogu igraju nevladine organizacije, čija je jedna od osnovnih uloga monitoring i izvještavanje o zaštiti ljudskih prava i zagovaranje njihove bolje zaštite kod domaćih institucija vlasti i međunarodnih organizacija.  
500 |a Efikasna zaštita ljudskih prava zahtijeva snažan angažman civilnog sektora i na državnom, ali i na međunarodnom nivou, jer su organizacije civilnog društva jedini subjekti koji kontinuirano prate stanje na terenu, te rade na podizanju svijesti o postojećim pravima i pozivaju donosioce odluka na odgovornost u slučaju njihovog kršenja. U tom pogledu revidiran je i proces praćenja i izvještavanja o stanju ljudskih prava od strane Ujedinjenih nacija (UN) i od 2008. godine uspostavljen je novi instrument: Univerzalni periodični pregled (UPP) od strane Generalne skupštine UN-a rezolucijom 60/251 2006. godine, koja UPP definiše kao novi međunarodni instrument u borbi za ljudska prava kojeg UN Vijeće za ljudska prava primjenjuje u procesu praćenja stanja ljudskih prava u državama članicama UN-a.  
500 |a Svake četiri godine, svih 192 države članice UN-a, bivaju predmetom UPP pregleda kroz koji se na univerzalan i jednoobrazan način vrši procjena ispunjavanja međunarodnih obaveza i opredjeljenja u pogledu ljudskih prava u cilju stvaranja demokratskog pritiska na vlade država da unaprijede situaciju u svojoj državi u pogledu ljudskih prava, te da se bore protiv neravnopravnosti i svih oblika diskriminacije. UPP se provodi kroz proces interaktivnog dijaloga kroz koji zemlja, čije se stanje ljudskih prava prati, prezentira svoj izvještaj, odgovara na pitanja i dobiva preporuke od drugih zemalja. Potom se neformalno usvaja izvještaj koji uključuje sve preporuke date zemlji u pregledu, a koji se ponovo zvanično usvaja na sljedećoj redovnoj sjednici Vijeća za ljudska prava. Oko 16 zemalja UN-a jesu predmet pregleda u okviru svake sjednice Vijeća, a 48 ih je predmet pregleda svake godine.  
500 |a Pored država, UPP pruža i mogućnost uključivanja nevladinih organizacija u ovaj proces. Naime, aktivnosti prije i nakon pregleda izvještaja ključne su za implementaciju konkretnih preporuka iz ishodnog dokumenta i tokom ovog perioda nevladine organizacije mogu ostvariti značajan uticaj kroz aktivnosti monitoringa, analize i zagovaranja. Neki od instrumenata učešća nevladinih organizacija u UPP procesu su: angažman u konsultacijama s vladom svoje države; podnošenje izvještaja interesnih grupa prema Vijeću za ljudska prava; lobiranje drugih država za davanje određenih preporuka; prisustvovanje sjednicama UPP radne grupe, kao i prisustvovanje i učestvovanje u sjednicama Vijeća za ljudska prava; te popratne aktivnosti vezane za zagovaranje za implementaciju preporuka.  
500 |a Prepoznavajući važnost novo-uspostavljenog mehanizma za praćenje ljudskih prava, ali i ulogu, koju su u istom dobile nevladine organizacije, Mreža pravde u BiH prihvatila je UPP kao instrument u svom radu, već u aprilu 2010. godine. Nakon konsultacija između članica, Mreža pravde se uključila u UPP proces kroz izradu UPP preporuka za BiH, koje su predstavljene od strane tročlane delegacije Mreže pravde na 14. sjednici UN Vijeća za ljudska prava, 11. juna 2010. godine u Ženevi. Pored pripreme preporuka i njihovog predstavljanja u Ženevi, u organizaciji Mreže pravde, održana je i obuka o ovom mehanizmu za predstavnike civilnog društva i sektora pravde. Također, za istu ciljanu grupu održana su dva okrugla stola u Sarajevu i Banja Luci na kojima su definisani zaključci koji naglašavaju potrebu za efikasniju primjenu UPP preporuka u pravosuđu BiH. Polazeći od ovih zaključaka, tokom strateškog planiranja Mreže pravde u 2010.  
500 |a godini, dogovoreno je da monitoring i izvještavanje o stanju ljudskih prava kod domaćih i međunarodnih institucija predstavlja primarni oblik djelovanja Mreže. Time je Mreža pravde - koja okuplja 64 nevladine organizacije, a čiji je osnovni cilj da pruža podršku institucijama vlasti u jačanju efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informisanja, obrazovanja i zastupanja interesa građanki i građana u sektoru pravde - identificirala monitoring i izvještavanje o ljudskim pravima kao osnovni mehanizam pomoću kojeg nastoji realizirati svoje ciljeve. Razvoj pravosudnog sistema u BiH koji efikasno štiti ljudska prava i promiče vladavinu prava, nije moguć bez detaljne i stalne procjene rada sistema koja prati usklađenost domaćeg zakonodavstva i međunarodnih standarda.  
500 |a Sa ovim ciljem osnovana je i Radna grupa za izradu izvještaja "Univerzalni periodični pregled (UPP) o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini" Mreže pravde, koja već od 2010. godine provodi proces monitoringa institucija sektora pravde na osnovu procjene provedbe UPP preporuka na koje se obavezala Bosna i Hercegovina u oblasti pravosuđa. Po četvrti put predstavnici nekoliko nevladinih organizacija, a ove godine predstavnici Asocijacije za demokratske inicijative, Centra za informativnopravnu pomoć Zvornik (CIPP), Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Udruženja «Pravnik», Udruženja stručnih saradnika i savjetnika u sudovima i tužilaštvima u BiH, i Udruženja za međunarodno pravo - zajednički su radili na monitoringu provedbe preporuka UN Vijeća za ljudska prava u pravosuđu BiH u sektoru pravosuđa u periodu od 2013. do 2014. godine.  
500 |a Kao rezultat ovog monitoring rada objavljuje se već po četvrti put publikacija Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija (2011. - 2012.). Izvještaj Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini predstavlja nastavak već započetnog rada na primjeni UPP mehanizma i istovremeno predstavlja jedinstvenu publikaciju ove vrste. Cilj objavljivanja navedene publikacije jeste uvid u proces provedbe dobivenih preporuka UN Vijeća za ljudska prava, odnosno od strane njenih država članica, a nastalih kroz proces Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP). Monitoring procesa provedbe UPP preporuka od strane članica Mreže pravde, fokusira se na pravosudni sistem, odnosno uključuje samo one preporuke koje su identifikovane kao krucijalne za unaprjeđenje sektora pravosuđa u BiH.  
500 |a Pored općeg pregleda zaštite ljudskih prava kroz pravosuđe, autori su identifikovali i preporuke za donosioce odluka s ciljem da podstaknu institucije vlasti na efikasniju i ažurniju primjenu UPP preporuka u sektoru pravde i kako bi ispoštovale obaveze koje je preuzela Bosna i Hercegovina prema međunarodnoj zajednici, ali i prema svojim građanima. Nadamo se da će Izvještaj biti koristan izvor informacija, ne samo predstavnicima pravosuđa, nego i nevladinom sektoru, te da će inicirati i razvoj interesovanja za konkretne akcije kod organizacija civilnog društva za djelovanje u oblasti pravosuđa. Mreža pravde će svakako nastaviti i u budućnosti sa aktivnostima monitoringa zaštite ljudskih prava u sektoru pravde, te će nastojati razviti i daljnje aktivnosti kada je u pitanju izvještavanje u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP) prema domaćim institucijama vlasti ali, i međunarodnim organizacijama.  
500 |a Uzevši kao osnovu rezultate monitoringa o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini navedenih u Izvještaju, Mreža pravde je provodila i prateće zagovaračke aktivnosti kako bi se jačao uticaj građanki i građana kroz organizacije civilnog društva na proces donošenja novih odluka i implementaciju postojećih propisa u oblasti pravde 
500 |a Na ovaj način, Mreža pravde nastoji dati svoj doprinos u poticanju aktivnog odnosa svojih članica i civilnog društva u cjelini ka razvoju nezavisnog, efikasnog, odgovornog i zakonitog djelovanja pravosuđa u BiH. Koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji su bili uključeni u realizaciju pripreme analiza i izradu publikacije 
500 |a Posebno se zahvaljujemo Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koja kroz Projekat razvoja sektora pravosuđa II pruža tehničku podršku Mreži pravde u BiH i njenim članicama 
650 4 |a Human Rights and Humanitarian Law 
650 4 |a Civil Society 
650 4 |a Politics and law 
700 1 |a Madacki, Saša  |4 edt 
700 1 |a Hanušić, Adrijana  |4 aut 
700 1 |a Mehmedić, Amra  |4 aut 
700 1 |a Demir, Elma  |4 aut 
700 1 |a Garača, Jelena  |4 aut 
700 1 |a Sahadžić, Maja  |4 aut 
700 1 |a Savić, Milena  |4 aut 
700 1 |a Hogić, Nedim  |4 aut 
700 1 |a Dragić-Radić, Renata  |4 aut 
700 1 |a Karać, Nina  |4 aut 
912 |a ZDB-45-CGR 
940 1 |n oe 
940 1 |q BSB_OE_CEEOL 
999 |a oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641789 
966 e |u https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=599213  |l BSB01  |p ZDB-45-CGR  |x Verlag  |3 Volltext 

Datensatz im Suchindex

_version_ 1804184065067188224
adam_txt
any_adam_object
any_adam_object_boolean
author Hanušić, Adrijana
Mehmedić, Amra
Demir, Elma
Garača, Jelena
Sahadžić, Maja
Savić, Milena
Hogić, Nedim
Dragić-Radić, Renata
Karać, Nina
author2 Madacki, Saša
author2_role edt
author2_variant s m sm
author_facet Hanušić, Adrijana
Mehmedić, Amra
Demir, Elma
Garača, Jelena
Sahadžić, Maja
Savić, Milena
Hogić, Nedim
Dragić-Radić, Renata
Karać, Nina
Madacki, Saša
author_role aut
aut
aut
aut
aut
aut
aut
aut
aut
author_sort Hanušić, Adrijana
author_variant a h ah
a m am
e d ed
j g jg
m s ms
m s ms
n h nh
r d r rdr
n k nk
building Verbundindex
bvnumber BV048261586
collection ZDB-45-CGR
ctrlnum (ZDB-45-CGR)ceeol599213
(OCoLC)1334023900
(DE-599)BVBBV048261586
format Electronic
eBook
fullrecord <?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><collection xmlns="http://www.loc.gov/MARC21/slim"><record><leader>10698nmm a2200613zc 4500</leader><controlfield tag="001">BV048261586</controlfield><controlfield tag="003">DE-604</controlfield><controlfield tag="005">00000000000000.0</controlfield><controlfield tag="007">cr|uuu---uuuuu</controlfield><controlfield tag="008">220609s2014 |||| o||u| ||||||bos d</controlfield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(ZDB-45-CGR)ceeol599213</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(OCoLC)1334023900</subfield></datafield><datafield tag="035" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">(DE-599)BVBBV048261586</subfield></datafield><datafield tag="040" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-604</subfield><subfield code="b">ger</subfield><subfield code="e">aacr</subfield></datafield><datafield tag="041" ind1="0" ind2=" "><subfield code="a">bos</subfield></datafield><datafield tag="049" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">DE-12</subfield></datafield><datafield tag="084" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">OST</subfield><subfield code="q">DE-12</subfield><subfield code="2">fid</subfield></datafield><datafield tag="245" ind1="1" ind2="0"><subfield code="a">LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="1"><subfield code="a">Sarajevo [Bosnia and Herzegovina]</subfield><subfield code="b">ADI Asocijacija za demokratske inicijative</subfield><subfield code="c">2014</subfield></datafield><datafield tag="264" ind1=" " ind2="2"><subfield code="a">Frankfurt M.</subfield><subfield code="b">CEEOL</subfield><subfield code="c">2014</subfield></datafield><datafield tag="300" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">1 Online-Ressource(1 p. 173)</subfield></datafield><datafield tag="336" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">txt</subfield><subfield code="2">rdacontent</subfield></datafield><datafield tag="337" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">c</subfield><subfield code="2">rdamedia</subfield></datafield><datafield tag="338" ind1=" " ind2=" "><subfield code="b">cr</subfield><subfield code="2">rdacarrier</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Od svog nastanka, 1948. godine, sa nastankom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, međunarodni režim za ljudska prava zasnivao se na tradicionalnim mehanizmima zaštite prava razvijenih od strane Ujedinjenih nacija (UN), koje su dale značajnu ulogu državama. Naime, države su primarni akteri u međunarodnim procesima provedbe, ali i monitoringa ljudskih prava, odnosno države i istovremeno garantuju prava, ali i vode proces praćenja i izvještavanja. U nedostatku kapaciteta UN tijela da direktno prate stanje ljudskih prava u svim zemljama članicama, onda kada zemlje članice propuste biti dovoljno samokritične, pokazalo se da važnu ulogu igraju nevladine organizacije, čija je jedna od osnovnih uloga monitoring i izvještavanje o zaštiti ljudskih prava i zagovaranje njihove bolje zaštite kod domaćih institucija vlasti i međunarodnih organizacija. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Efikasna zaštita ljudskih prava zahtijeva snažan angažman civilnog sektora i na državnom, ali i na međunarodnom nivou, jer su organizacije civilnog društva jedini subjekti koji kontinuirano prate stanje na terenu, te rade na podizanju svijesti o postojećim pravima i pozivaju donosioce odluka na odgovornost u slučaju njihovog kršenja. U tom pogledu revidiran je i proces praćenja i izvještavanja o stanju ljudskih prava od strane Ujedinjenih nacija (UN) i od 2008. godine uspostavljen je novi instrument: Univerzalni periodični pregled (UPP) od strane Generalne skupštine UN-a rezolucijom 60/251 2006. godine, koja UPP definiše kao novi međunarodni instrument u borbi za ljudska prava kojeg UN Vijeće za ljudska prava primjenjuje u procesu praćenja stanja ljudskih prava u državama članicama UN-a. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Svake četiri godine, svih 192 države članice UN-a, bivaju predmetom UPP pregleda kroz koji se na univerzalan i jednoobrazan način vrši procjena ispunjavanja međunarodnih obaveza i opredjeljenja u pogledu ljudskih prava u cilju stvaranja demokratskog pritiska na vlade država da unaprijede situaciju u svojoj državi u pogledu ljudskih prava, te da se bore protiv neravnopravnosti i svih oblika diskriminacije. UPP se provodi kroz proces interaktivnog dijaloga kroz koji zemlja, čije se stanje ljudskih prava prati, prezentira svoj izvještaj, odgovara na pitanja i dobiva preporuke od drugih zemalja. Potom se neformalno usvaja izvještaj koji uključuje sve preporuke date zemlji u pregledu, a koji se ponovo zvanično usvaja na sljedećoj redovnoj sjednici Vijeća za ljudska prava. Oko 16 zemalja UN-a jesu predmet pregleda u okviru svake sjednice Vijeća, a 48 ih je predmet pregleda svake godine. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Pored država, UPP pruža i mogućnost uključivanja nevladinih organizacija u ovaj proces. Naime, aktivnosti prije i nakon pregleda izvještaja ključne su za implementaciju konkretnih preporuka iz ishodnog dokumenta i tokom ovog perioda nevladine organizacije mogu ostvariti značajan uticaj kroz aktivnosti monitoringa, analize i zagovaranja. Neki od instrumenata učešća nevladinih organizacija u UPP procesu su: angažman u konsultacijama s vladom svoje države; podnošenje izvještaja interesnih grupa prema Vijeću za ljudska prava; lobiranje drugih država za davanje određenih preporuka; prisustvovanje sjednicama UPP radne grupe, kao i prisustvovanje i učestvovanje u sjednicama Vijeća za ljudska prava; te popratne aktivnosti vezane za zagovaranje za implementaciju preporuka. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Prepoznavajući važnost novo-uspostavljenog mehanizma za praćenje ljudskih prava, ali i ulogu, koju su u istom dobile nevladine organizacije, Mreža pravde u BiH prihvatila je UPP kao instrument u svom radu, već u aprilu 2010. godine. Nakon konsultacija između članica, Mreža pravde se uključila u UPP proces kroz izradu UPP preporuka za BiH, koje su predstavljene od strane tročlane delegacije Mreže pravde na 14. sjednici UN Vijeća za ljudska prava, 11. juna 2010. godine u Ženevi. Pored pripreme preporuka i njihovog predstavljanja u Ženevi, u organizaciji Mreže pravde, održana je i obuka o ovom mehanizmu za predstavnike civilnog društva i sektora pravde. Također, za istu ciljanu grupu održana su dva okrugla stola u Sarajevu i Banja Luci na kojima su definisani zaključci koji naglašavaju potrebu za efikasniju primjenu UPP preporuka u pravosuđu BiH. Polazeći od ovih zaključaka, tokom strateškog planiranja Mreže pravde u 2010. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">godini, dogovoreno je da monitoring i izvještavanje o stanju ljudskih prava kod domaćih i međunarodnih institucija predstavlja primarni oblik djelovanja Mreže. Time je Mreža pravde - koja okuplja 64 nevladine organizacije, a čiji je osnovni cilj da pruža podršku institucijama vlasti u jačanju efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informisanja, obrazovanja i zastupanja interesa građanki i građana u sektoru pravde - identificirala monitoring i izvještavanje o ljudskim pravima kao osnovni mehanizam pomoću kojeg nastoji realizirati svoje ciljeve. Razvoj pravosudnog sistema u BiH koji efikasno štiti ljudska prava i promiče vladavinu prava, nije moguć bez detaljne i stalne procjene rada sistema koja prati usklađenost domaćeg zakonodavstva i međunarodnih standarda. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Sa ovim ciljem osnovana je i Radna grupa za izradu izvještaja "Univerzalni periodični pregled (UPP) o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini" Mreže pravde, koja već od 2010. godine provodi proces monitoringa institucija sektora pravde na osnovu procjene provedbe UPP preporuka na koje se obavezala Bosna i Hercegovina u oblasti pravosuđa. Po četvrti put predstavnici nekoliko nevladinih organizacija, a ove godine predstavnici Asocijacije za demokratske inicijative, Centra za informativnopravnu pomoć Zvornik (CIPP), Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Udruženja «Pravnik», Udruženja stručnih saradnika i savjetnika u sudovima i tužilaštvima u BiH, i Udruženja za međunarodno pravo - zajednički su radili na monitoringu provedbe preporuka UN Vijeća za ljudska prava u pravosuđu BiH u sektoru pravosuđa u periodu od 2013. do 2014. godine. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Kao rezultat ovog monitoring rada objavljuje se već po četvrti put publikacija Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija (2011. - 2012.). Izvještaj Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini predstavlja nastavak već započetnog rada na primjeni UPP mehanizma i istovremeno predstavlja jedinstvenu publikaciju ove vrste. Cilj objavljivanja navedene publikacije jeste uvid u proces provedbe dobivenih preporuka UN Vijeća za ljudska prava, odnosno od strane njenih država članica, a nastalih kroz proces Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP). Monitoring procesa provedbe UPP preporuka od strane članica Mreže pravde, fokusira se na pravosudni sistem, odnosno uključuje samo one preporuke koje su identifikovane kao krucijalne za unaprjeđenje sektora pravosuđa u BiH. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Pored općeg pregleda zaštite ljudskih prava kroz pravosuđe, autori su identifikovali i preporuke za donosioce odluka s ciljem da podstaknu institucije vlasti na efikasniju i ažurniju primjenu UPP preporuka u sektoru pravde i kako bi ispoštovale obaveze koje je preuzela Bosna i Hercegovina prema međunarodnoj zajednici, ali i prema svojim građanima. Nadamo se da će Izvještaj biti koristan izvor informacija, ne samo predstavnicima pravosuđa, nego i nevladinom sektoru, te da će inicirati i razvoj interesovanja za konkretne akcije kod organizacija civilnog društva za djelovanje u oblasti pravosuđa. Mreža pravde će svakako nastaviti i u budućnosti sa aktivnostima monitoringa zaštite ljudskih prava u sektoru pravde, te će nastojati razviti i daljnje aktivnosti kada je u pitanju izvještavanje u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP) prema domaćim institucijama vlasti ali, i međunarodnim organizacijama. </subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Uzevši kao osnovu rezultate monitoringa o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini navedenih u Izvještaju, Mreža pravde je provodila i prateće zagovaračke aktivnosti kako bi se jačao uticaj građanki i građana kroz organizacije civilnog društva na proces donošenja novih odluka i implementaciju postojećih propisa u oblasti pravde</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Na ovaj način, Mreža pravde nastoji dati svoj doprinos u poticanju aktivnog odnosa svojih članica i civilnog društva u cjelini ka razvoju nezavisnog, efikasnog, odgovornog i zakonitog djelovanja pravosuđa u BiH. Koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji su bili uključeni u realizaciju pripreme analiza i izradu publikacije</subfield></datafield><datafield tag="500" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">Posebno se zahvaljujemo Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koja kroz Projekat razvoja sektora pravosuđa II pruža tehničku podršku Mreži pravde u BiH i njenim članicama</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Human Rights and Humanitarian Law</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Civil Society</subfield></datafield><datafield tag="650" ind1=" " ind2="4"><subfield code="a">Politics and law</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Madacki, Saša</subfield><subfield code="4">edt</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Hanušić, Adrijana</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Mehmedić, Amra</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Demir, Elma</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Garača, Jelena</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Sahadžić, Maja</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Savić, Milena</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Hogić, Nedim</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Dragić-Radić, Renata</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="700" ind1="1" ind2=" "><subfield code="a">Karać, Nina</subfield><subfield code="4">aut</subfield></datafield><datafield tag="912" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">ZDB-45-CGR</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="n">oe</subfield></datafield><datafield tag="940" ind1="1" ind2=" "><subfield code="q">BSB_OE_CEEOL</subfield></datafield><datafield tag="999" ind1=" " ind2=" "><subfield code="a">oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641789</subfield></datafield><datafield tag="966" ind1="e" ind2=" "><subfield code="u">https://www.ceeol.com/search/gray-literature-detail?id=599213</subfield><subfield code="l">BSB01</subfield><subfield code="p">ZDB-45-CGR</subfield><subfield code="x">Verlag</subfield><subfield code="3">Volltext</subfield></datafield></record></collection>
id DE-604.BV048261586
illustrated Not Illustrated
index_date 2024-07-03T19:59:34Z
indexdate 2024-07-10T09:33:24Z
institution BVB
language Bosnian
oai_aleph_id oai:aleph.bib-bvb.de:BVB01-033641789
oclc_num 1334023900
open_access_boolean
owner DE-12
owner_facet DE-12
physical 1 Online-Ressource(1 p. 173)
psigel ZDB-45-CGR
BSB_OE_CEEOL
publishDate 2014
publishDateSearch 2014
publishDateSort 2014
publisher ADI Asocijacija za demokratske inicijative
record_format marc
spelling LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
Sarajevo [Bosnia and Herzegovina] ADI Asocijacija za demokratske inicijative 2014
Frankfurt M. CEEOL 2014
1 Online-Ressource(1 p. 173)
txt rdacontent
c rdamedia
cr rdacarrier
Od svog nastanka, 1948. godine, sa nastankom Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, međunarodni režim za ljudska prava zasnivao se na tradicionalnim mehanizmima zaštite prava razvijenih od strane Ujedinjenih nacija (UN), koje su dale značajnu ulogu državama. Naime, države su primarni akteri u međunarodnim procesima provedbe, ali i monitoringa ljudskih prava, odnosno države i istovremeno garantuju prava, ali i vode proces praćenja i izvještavanja. U nedostatku kapaciteta UN tijela da direktno prate stanje ljudskih prava u svim zemljama članicama, onda kada zemlje članice propuste biti dovoljno samokritične, pokazalo se da važnu ulogu igraju nevladine organizacije, čija je jedna od osnovnih uloga monitoring i izvještavanje o zaštiti ljudskih prava i zagovaranje njihove bolje zaštite kod domaćih institucija vlasti i međunarodnih organizacija.
Efikasna zaštita ljudskih prava zahtijeva snažan angažman civilnog sektora i na državnom, ali i na međunarodnom nivou, jer su organizacije civilnog društva jedini subjekti koji kontinuirano prate stanje na terenu, te rade na podizanju svijesti o postojećim pravima i pozivaju donosioce odluka na odgovornost u slučaju njihovog kršenja. U tom pogledu revidiran je i proces praćenja i izvještavanja o stanju ljudskih prava od strane Ujedinjenih nacija (UN) i od 2008. godine uspostavljen je novi instrument: Univerzalni periodični pregled (UPP) od strane Generalne skupštine UN-a rezolucijom 60/251 2006. godine, koja UPP definiše kao novi međunarodni instrument u borbi za ljudska prava kojeg UN Vijeće za ljudska prava primjenjuje u procesu praćenja stanja ljudskih prava u državama članicama UN-a.
Svake četiri godine, svih 192 države članice UN-a, bivaju predmetom UPP pregleda kroz koji se na univerzalan i jednoobrazan način vrši procjena ispunjavanja međunarodnih obaveza i opredjeljenja u pogledu ljudskih prava u cilju stvaranja demokratskog pritiska na vlade država da unaprijede situaciju u svojoj državi u pogledu ljudskih prava, te da se bore protiv neravnopravnosti i svih oblika diskriminacije. UPP se provodi kroz proces interaktivnog dijaloga kroz koji zemlja, čije se stanje ljudskih prava prati, prezentira svoj izvještaj, odgovara na pitanja i dobiva preporuke od drugih zemalja. Potom se neformalno usvaja izvještaj koji uključuje sve preporuke date zemlji u pregledu, a koji se ponovo zvanično usvaja na sljedećoj redovnoj sjednici Vijeća za ljudska prava. Oko 16 zemalja UN-a jesu predmet pregleda u okviru svake sjednice Vijeća, a 48 ih je predmet pregleda svake godine.
Pored država, UPP pruža i mogućnost uključivanja nevladinih organizacija u ovaj proces. Naime, aktivnosti prije i nakon pregleda izvještaja ključne su za implementaciju konkretnih preporuka iz ishodnog dokumenta i tokom ovog perioda nevladine organizacije mogu ostvariti značajan uticaj kroz aktivnosti monitoringa, analize i zagovaranja. Neki od instrumenata učešća nevladinih organizacija u UPP procesu su: angažman u konsultacijama s vladom svoje države; podnošenje izvještaja interesnih grupa prema Vijeću za ljudska prava; lobiranje drugih država za davanje određenih preporuka; prisustvovanje sjednicama UPP radne grupe, kao i prisustvovanje i učestvovanje u sjednicama Vijeća za ljudska prava; te popratne aktivnosti vezane za zagovaranje za implementaciju preporuka.
Prepoznavajući važnost novo-uspostavljenog mehanizma za praćenje ljudskih prava, ali i ulogu, koju su u istom dobile nevladine organizacije, Mreža pravde u BiH prihvatila je UPP kao instrument u svom radu, već u aprilu 2010. godine. Nakon konsultacija između članica, Mreža pravde se uključila u UPP proces kroz izradu UPP preporuka za BiH, koje su predstavljene od strane tročlane delegacije Mreže pravde na 14. sjednici UN Vijeća za ljudska prava, 11. juna 2010. godine u Ženevi. Pored pripreme preporuka i njihovog predstavljanja u Ženevi, u organizaciji Mreže pravde, održana je i obuka o ovom mehanizmu za predstavnike civilnog društva i sektora pravde. Također, za istu ciljanu grupu održana su dva okrugla stola u Sarajevu i Banja Luci na kojima su definisani zaključci koji naglašavaju potrebu za efikasniju primjenu UPP preporuka u pravosuđu BiH. Polazeći od ovih zaključaka, tokom strateškog planiranja Mreže pravde u 2010.
godini, dogovoreno je da monitoring i izvještavanje o stanju ljudskih prava kod domaćih i međunarodnih institucija predstavlja primarni oblik djelovanja Mreže. Time je Mreža pravde - koja okuplja 64 nevladine organizacije, a čiji je osnovni cilj da pruža podršku institucijama vlasti u jačanju efikasnosti, neovisnosti i odgovornosti pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, kao i kvalitetnog informisanja, obrazovanja i zastupanja interesa građanki i građana u sektoru pravde - identificirala monitoring i izvještavanje o ljudskim pravima kao osnovni mehanizam pomoću kojeg nastoji realizirati svoje ciljeve. Razvoj pravosudnog sistema u BiH koji efikasno štiti ljudska prava i promiče vladavinu prava, nije moguć bez detaljne i stalne procjene rada sistema koja prati usklađenost domaćeg zakonodavstva i međunarodnih standarda.
Sa ovim ciljem osnovana je i Radna grupa za izradu izvještaja "Univerzalni periodični pregled (UPP) o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini" Mreže pravde, koja već od 2010. godine provodi proces monitoringa institucija sektora pravde na osnovu procjene provedbe UPP preporuka na koje se obavezala Bosna i Hercegovina u oblasti pravosuđa. Po četvrti put predstavnici nekoliko nevladinih organizacija, a ove godine predstavnici Asocijacije za demokratske inicijative, Centra za informativnopravnu pomoć Zvornik (CIPP), Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Udruženja «Pravnik», Udruženja stručnih saradnika i savjetnika u sudovima i tužilaštvima u BiH, i Udruženja za međunarodno pravo - zajednički su radili na monitoringu provedbe preporuka UN Vijeća za ljudska prava u pravosuđu BiH u sektoru pravosuđa u periodu od 2013. do 2014. godine.
Kao rezultat ovog monitoring rada objavljuje se već po četvrti put publikacija Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija (2011. - 2012.). Izvještaj Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini predstavlja nastavak već započetnog rada na primjeni UPP mehanizma i istovremeno predstavlja jedinstvenu publikaciju ove vrste. Cilj objavljivanja navedene publikacije jeste uvid u proces provedbe dobivenih preporuka UN Vijeća za ljudska prava, odnosno od strane njenih država članica, a nastalih kroz proces Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP). Monitoring procesa provedbe UPP preporuka od strane članica Mreže pravde, fokusira se na pravosudni sistem, odnosno uključuje samo one preporuke koje su identifikovane kao krucijalne za unaprjeđenje sektora pravosuđa u BiH.
Pored općeg pregleda zaštite ljudskih prava kroz pravosuđe, autori su identifikovali i preporuke za donosioce odluka s ciljem da podstaknu institucije vlasti na efikasniju i ažurniju primjenu UPP preporuka u sektoru pravde i kako bi ispoštovale obaveze koje je preuzela Bosna i Hercegovina prema međunarodnoj zajednici, ali i prema svojim građanima. Nadamo se da će Izvještaj biti koristan izvor informacija, ne samo predstavnicima pravosuđa, nego i nevladinom sektoru, te da će inicirati i razvoj interesovanja za konkretne akcije kod organizacija civilnog društva za djelovanje u oblasti pravosuđa. Mreža pravde će svakako nastaviti i u budućnosti sa aktivnostima monitoringa zaštite ljudskih prava u sektoru pravde, te će nastojati razviti i daljnje aktivnosti kada je u pitanju izvještavanje u okviru Univerzalnog periodičnog pregleda (UPP) prema domaćim institucijama vlasti ali, i međunarodnim organizacijama.
Uzevši kao osnovu rezultate monitoringa o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini navedenih u Izvještaju, Mreža pravde je provodila i prateće zagovaračke aktivnosti kako bi se jačao uticaj građanki i građana kroz organizacije civilnog društva na proces donošenja novih odluka i implementaciju postojećih propisa u oblasti pravde
Na ovaj način, Mreža pravde nastoji dati svoj doprinos u poticanju aktivnog odnosa svojih članica i civilnog društva u cjelini ka razvoju nezavisnog, efikasnog, odgovornog i zakonitog djelovanja pravosuđa u BiH. Koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji su bili uključeni u realizaciju pripreme analiza i izradu publikacije
Posebno se zahvaljujemo Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koja kroz Projekat razvoja sektora pravosuđa II pruža tehničku podršku Mreži pravde u BiH i njenim članicama
Human Rights and Humanitarian Law
Civil Society
Politics and law
Madacki, Saša edt
Hanušić, Adrijana aut
Mehmedić, Amra aut
Demir, Elma aut
Garača, Jelena aut
Sahadžić, Maja aut
Savić, Milena aut
Hogić, Nedim aut
Dragić-Radić, Renata aut
Karać, Nina aut
spellingShingle Hanušić, Adrijana
Mehmedić, Amra
Demir, Elma
Garača, Jelena
Sahadžić, Maja
Savić, Milena
Hogić, Nedim
Dragić-Radić, Renata
Karać, Nina
LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
Human Rights and Humanitarian Law
Civil Society
Politics and law
title LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
title_auth LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
title_exact_search LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
title_exact_search_txtP LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
title_full LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
title_fullStr LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
title_full_unstemmed LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
title_short LJUDSKA PRAVA I PRAVOSUĐE U BOSNI I HERCEGOVINI (2013-2014) - Izvještaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuđa u BiH iz Univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih nacija
title_sort ljudska prava i pravosude u bosni i hercegovini 2013 2014 izvjestaj o provedbi preporuka u sektoru pravosuda u bih iz univerzalnog periodicnog pregleda vijeca za ljudska prava ujedinjenih nacija
topic Human Rights and Humanitarian Law
Civil Society
Politics and law
topic_facet Human Rights and Humanitarian Law
Civil Society
Politics and law
work_keys_str_mv AT madackisasa ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT hanusicadrijana ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT mehmedicamra ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT demirelma ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT garacajelena ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT sahadzicmaja ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT savicmilena ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT hogicnedim ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT dragicradicrenata ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija
AT karacnina ljudskapravaipravosuđeubosniihercegovini20132014izvjestajoprovedbipreporukausektorupravosuđaubihizuniverzalnogperiodicnogpregledavijecazaljudskapravaujedinjenihnacija