Ograničenje naplate u izvršnom postupku na teret budžeta u BiH
Gespeichert in:
| 1. Verfasser: | |
|---|---|
| Format: | Elektronisch E-Book |
| Veröffentlicht: |
Sanski Most [Bosnia and Herzegovina]
Fondacija Centar za javno pravo
2017
|
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | DE-12 |
| Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
| Beschreibung: | Nesumnjivo je da su kantoni, koje je Ustavni sud BiH našao odgovornim za kršenje prava u ovakvim slučajevima, poduzimali korake usmjerene ka poboljšanju položaja tražilaca izvršenja. Vlade tih kantona su, između ostalog, naložile svojim organima da naprave ukupan zbir dugovanja; povećan je iznos novca u budžetu po ovom osnovu; ponuđena su vansudska poravnanja i sl. I pored toga, Ustavni sud BiH je utvrdio povrede. Ovo govori o tome da nije dovoljno na osnovu dobre volje poduzeti samo faktičke korake usmjerene ka zaštiti prava pojedinaca, već je neophodno i pravnom regulativom to učiniti (dopuna zakona o izvršnim postupcima), jer su ograničenja upravo propisana zakonom. Zbog složenosti predloženog rješenja, može se postaviti pitanje - zašto tražilac izvršenja jednostavno ne promijeni predmet i sredstva izvršenja i tako naplati svoje potraživanje? Ovakvo rezonovanje nije osnovano, jer je činjenica da su drugi vidovi izvršenja (npr. prodaja pokretne i nepokretne stvari u vlasništvu bilo kog nivoa vlasti; naplata preko akcija bilo kog nivoa vlasti i sl) velikim dijelom ograničeni kroz druge odredbe zakona o izvršnim postupcima entiteta, te je najlakši način za naplatu potraživanja upravo putem bankovnih računa. Imajući u vidu navedeno, teško je reći da su izmjene i dopune ZIP FBiH koje su donijete krajem 2016. godine u potpunosti u saglasnosti sa pomenutim odlukama i stavovima Ustavnog suda BiH. Na koji način će normiranje izvršiti Narodna skupština Republike Srpske ostaje otvoreno pitanje. Gotovo da nema sumnje da će se uskoro usvojiti izmjene i dopune, s obzirom da je Ustavni sud RS proglašavajući sporne odredbe ZIP RS neustavnim, omogućio neograničenu i nesmetanu naplatu na teret budžeta u RS. Ukoliko se zakonodavac bude držao isključivo stavova Ustavnog suda RS, možemo očekivati sličnu odredbu kao što je to učinjeno u FBiH, a što bi bilo protivno Ustavu BiH i Konvenciji. Određivanje minimuma koji se iz budžeta treba izdvojiti za naplatu rješenja o izvršenju bilo bi beznačajno bez poduzimanja drugih koraka - obračun ukupnog duga po osnovu rješenja o izvršenju i stvaranje sveobuhvatne evidencije |
|---|---|
| Beschreibung: | 1 Online-Ressource(1 p. 14) |