Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku

Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku

Za strane zemljopisne objekte u načelu upotrebljavamo 1) strano, tj. izvorno ime, ili 2) hrvatskomu jeziku prilagođeno ime ili 3) hrvatsko ime za određeni objekt, tj. egzonim. Kako je godine 1972. Skupina stručnjaka za zemljopisna imena UN-a (UNGEGN) preporučila da se ograniči upotreba egzonima te d...

Ausführliche Beschreibung

Gespeichert in:
Bibliographische Detailangaben
Veröffentlicht in:Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2017-07, Vol.43 (1), p.31
Hauptverfasser: Šimpraga, Ankica Čilaš, Crljenko, Ivana
Format: Artikel
Sprache:hrv
Schlagworte:
Names
Serbo-Croatian language
Toponymy
Online-Zugang:Volltext
Tags: Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
container_end_page
container_issue 1
container_start_page 31
container_title Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
container_volume 43
creator Šimpraga, Ankica Čilaš
Crljenko, Ivana
description Za strane zemljopisne objekte u načelu upotrebljavamo 1) strano, tj. izvorno ime, ili 2) hrvatskomu jeziku prilagođeno ime ili 3) hrvatsko ime za određeni objekt, tj. egzonim. Kako je godine 1972. Skupina stručnjaka za zemljopisna imena UN-a (UNGEGN) preporučila da se ograniči upotreba egzonima te da se ne stvaraju novi, pojavila se potreba da se definira koja imena jesu egzonimi, da se popišu te da se odredi način na koji se mogu standardizirati ona imena čiji se likovi nesustavno upotrebljavaju u pojedinome jeziku. U prvome dijelu članka predstavit će se iskustva standardiziranja zemljopisnih imena na međunarodnoj i nacionalnoj razini, s posebnim osvrtom na standardizacijsko stanje u dvaju slavenskih naroda (Slovenci i Poljaci). U drugome će se dijelu analizirati jezikoslovni priručnici koji su imali najvažniju ulogu u dosadašnjim nastojanjima standardiziranja zemljopisnih imena, a to su hrvatski pravopisni priručnici objavljivani od 1889. godine do danas, te će se iznijeti zahtjevi koje je nužno provesti kako bismo u standardizaciji tih zemljopisnih imena sačuvali hrvatsku jezičnu baštinu.
format Article
fullrecord <record><control><sourceid>proquest</sourceid><recordid>TN_cdi_proquest_journals_2137453140</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>2137453140</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-LOGICAL-p98t-c62c6ae9e89ed94613a9b2d39a30d86f6bd6d521f7a41da1e75a7a1cb6217c5a3</originalsourceid><addsrcrecordid>eNotj8tOwzAURL0AiVL4B0usI8V2bMfLquIlVZRF99VNfNPaeTjYCYt8PUGwGs1ZzNHckA0TgmVKF_KO3Kfk81yqkusN-fiMrgsXmiYYLETrFqidd9T1OMBKIwzuShfsOx9Gl35LqDy2MAGd6TV-w5Ta0CP1uLh2fiC3DXQJH_9zS04vz6f9W3Y4vr7vd4dsNOWU1YrXCtBgadCaQjEBpuJWGBC5LVWjKqus5KzRUDALDLUEDayuFGe6liC25Olvdozha8Y0nX2Y47Aaz5yJ9aVgRS5-AI2MSw4</addsrcrecordid><sourcetype>Aggregation Database</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype><pqid>2137453140</pqid></control><display><type>article</type><title>Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku</title><source>DOAJ Directory of Open Access Journals</source><creator>Šimpraga, Ankica Čilaš ; Crljenko, Ivana</creator><creatorcontrib>Šimpraga, Ankica Čilaš ; Crljenko, Ivana</creatorcontrib><description>Za strane zemljopisne objekte u načelu upotrebljavamo 1) strano, tj. izvorno ime, ili 2) hrvatskomu jeziku prilagođeno ime ili 3) hrvatsko ime za određeni objekt, tj. egzonim. Kako je godine 1972. Skupina stručnjaka za zemljopisna imena UN-a (UNGEGN) preporučila da se ograniči upotreba egzonima te da se ne stvaraju novi, pojavila se potreba da se definira koja imena jesu egzonimi, da se popišu te da se odredi način na koji se mogu standardizirati ona imena čiji se likovi nesustavno upotrebljavaju u pojedinome jeziku. U prvome dijelu članka predstavit će se iskustva standardiziranja zemljopisnih imena na međunarodnoj i nacionalnoj razini, s posebnim osvrtom na standardizacijsko stanje u dvaju slavenskih naroda (Slovenci i Poljaci). U drugome će se dijelu analizirati jezikoslovni priručnici koji su imali najvažniju ulogu u dosadašnjim nastojanjima standardiziranja zemljopisnih imena, a to su hrvatski pravopisni priručnici objavljivani od 1889. godine do danas, te će se iznijeti zahtjevi koje je nužno provesti kako bismo u standardizaciji tih zemljopisnih imena sačuvali hrvatsku jezičnu baštinu.</description><identifier>ISSN: 1331-6745</identifier><language>hrv</language><publisher>Zagreb: Institut za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje</publisher><subject>Names ; Serbo-Croatian language ; Toponymy</subject><ispartof>Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2017-07, Vol.43 (1), p.31</ispartof><rights>Copyright Institut za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje Jul 2017</rights><lds50>peer_reviewed</lds50><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Tsyndetics_thumb_exl</thumbnail><link.rule.ids>314,780,784</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Šimpraga, Ankica Čilaš</creatorcontrib><creatorcontrib>Crljenko, Ivana</creatorcontrib><title>Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku</title><title>Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje</title><description>Za strane zemljopisne objekte u načelu upotrebljavamo 1) strano, tj. izvorno ime, ili 2) hrvatskomu jeziku prilagođeno ime ili 3) hrvatsko ime za određeni objekt, tj. egzonim. Kako je godine 1972. Skupina stručnjaka za zemljopisna imena UN-a (UNGEGN) preporučila da se ograniči upotreba egzonima te da se ne stvaraju novi, pojavila se potreba da se definira koja imena jesu egzonimi, da se popišu te da se odredi način na koji se mogu standardizirati ona imena čiji se likovi nesustavno upotrebljavaju u pojedinome jeziku. U prvome dijelu članka predstavit će se iskustva standardiziranja zemljopisnih imena na međunarodnoj i nacionalnoj razini, s posebnim osvrtom na standardizacijsko stanje u dvaju slavenskih naroda (Slovenci i Poljaci). U drugome će se dijelu analizirati jezikoslovni priručnici koji su imali najvažniju ulogu u dosadašnjim nastojanjima standardiziranja zemljopisnih imena, a to su hrvatski pravopisni priručnici objavljivani od 1889. godine do danas, te će se iznijeti zahtjevi koje je nužno provesti kako bismo u standardizaciji tih zemljopisnih imena sačuvali hrvatsku jezičnu baštinu.</description><subject>Names</subject><subject>Serbo-Croatian language</subject><subject>Toponymy</subject><issn>1331-6745</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2017</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNotj8tOwzAURL0AiVL4B0usI8V2bMfLquIlVZRF99VNfNPaeTjYCYt8PUGwGs1ZzNHckA0TgmVKF_KO3Kfk81yqkusN-fiMrgsXmiYYLETrFqidd9T1OMBKIwzuShfsOx9Gl35LqDy2MAGd6TV-w5Ta0CP1uLh2fiC3DXQJH_9zS04vz6f9W3Y4vr7vd4dsNOWU1YrXCtBgadCaQjEBpuJWGBC5LVWjKqus5KzRUDALDLUEDayuFGe6liC25Olvdozha8Y0nX2Y47Aaz5yJ9aVgRS5-AI2MSw4</recordid><startdate>20170701</startdate><enddate>20170701</enddate><creator>Šimpraga, Ankica Čilaš</creator><creator>Crljenko, Ivana</creator><general>Institut za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje</general><scope>7T9</scope></search><sort><creationdate>20170701</creationdate><title>Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku</title><author>Šimpraga, Ankica Čilaš ; Crljenko, Ivana</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-LOGICAL-p98t-c62c6ae9e89ed94613a9b2d39a30d86f6bd6d521f7a41da1e75a7a1cb6217c5a3</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv</language><creationdate>2017</creationdate><topic>Names</topic><topic>Serbo-Croatian language</topic><topic>Toponymy</topic><toplevel>peer_reviewed</toplevel><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Šimpraga, Ankica Čilaš</creatorcontrib><creatorcontrib>Crljenko, Ivana</creatorcontrib><collection>Linguistics and Language Behavior Abstracts (LLBA)</collection><jtitle>Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje</jtitle></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Šimpraga, Ankica Čilaš</au><au>Crljenko, Ivana</au><format>journal</format><genre>article</genre><ristype>JOUR</ristype><atitle>Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku</atitle><jtitle>Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje</jtitle><date>2017-07-01</date><risdate>2017</risdate><volume>43</volume><issue>1</issue><spage>31</spage><pages>31-</pages><issn>1331-6745</issn><abstract>Za strane zemljopisne objekte u načelu upotrebljavamo 1) strano, tj. izvorno ime, ili 2) hrvatskomu jeziku prilagođeno ime ili 3) hrvatsko ime za određeni objekt, tj. egzonim. Kako je godine 1972. Skupina stručnjaka za zemljopisna imena UN-a (UNGEGN) preporučila da se ograniči upotreba egzonima te da se ne stvaraju novi, pojavila se potreba da se definira koja imena jesu egzonimi, da se popišu te da se odredi način na koji se mogu standardizirati ona imena čiji se likovi nesustavno upotrebljavaju u pojedinome jeziku. U prvome dijelu članka predstavit će se iskustva standardiziranja zemljopisnih imena na međunarodnoj i nacionalnoj razini, s posebnim osvrtom na standardizacijsko stanje u dvaju slavenskih naroda (Slovenci i Poljaci). U drugome će se dijelu analizirati jezikoslovni priručnici koji su imali najvažniju ulogu u dosadašnjim nastojanjima standardiziranja zemljopisnih imena, a to su hrvatski pravopisni priručnici objavljivani od 1889. godine do danas, te će se iznijeti zahtjevi koje je nužno provesti kako bismo u standardizaciji tih zemljopisnih imena sačuvali hrvatsku jezičnu baštinu.</abstract><cop>Zagreb</cop><pub>Institut za Hrvatski Jezik i Jezikoslovlje</pub></addata></record>
fulltext fulltext
identifier ISSN: 1331-6745
ispartof Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2017-07, Vol.43 (1), p.31
issn 1331-6745
language hrv
recordid cdi_proquest_journals_2137453140
source DOAJ Directory of Open Access Journals
subjects Names
Serbo-Croatian language
Toponymy
title Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku
url https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-01-11T03%3A10%3A08IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-proquest&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft.genre=article&rft.atitle=Prilog%20standardizaciji%20imena%20stranih%20zemljopisnih%20objekata%20u%20hrvatskome%20jeziku&rft.jtitle=Rasprave%20Instituta%20za%20hrvatski%20jezik%20i%20jezikoslovlje&rft.au=%C5%A0impraga,%20Ankica%20%C4%8Cila%C5%A1&rft.date=2017-07-01&rft.volume=43&rft.issue=1&rft.spage=31&rft.pages=31-&rft.issn=1331-6745&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Cproquest%3E2137453140%3C/proquest%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_pqid=2137453140&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true