Postupci uklanjanja pesticida iz okoliša
Organoklorni i organofosforni pesticidi se u velikim količinama upotrebljavaju u proizvodnji hrane zbog svoje učinkovitosti i niske cijene i smatra se da danas na svjetskom tržištu postoji oko 1500 aktivnih tvari s pesticidnim učinkom. Ovi postojani organski onečišćivači dugo nakon primjene mogu zao...
Gespeichert in:
| Veröffentlicht in: | Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije 2012-07, Vol.61 (7-8), p.341 |
|---|---|
| Hauptverfasser: | , , |
| Format: | Artikel |
| Sprache: | hrv ; eng |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Volltext |
| Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
| container_end_page | |
|---|---|
| container_issue | 7-8 |
| container_start_page | 341 |
| container_title | Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije |
| container_volume | 61 |
| creator | Dokić, M. Bilandžić, N. Briški, F. |
| description | Organoklorni i organofosforni pesticidi se u velikim količinama upotrebljavaju u proizvodnji hrane zbog svoje učinkovitosti i niske cijene i smatra se da danas na svjetskom tržištu postoji oko 1500 aktivnih tvari s pesticidnim učinkom. Ovi postojani organski onečišćivači dugo nakon primjene mogu zaostajati u tlu, mulju i sedimentima ili ući u vodene tokove, te dospjeti izravno u prehrambeni lanac. Danas se za uklanjanja pesticida s onečišćenih lokacija primjenjuju sljedeći postupci: niskotemperaturna toplinska desorpcija, spaljivanje, bioremedijacija i fitoremedijacija. Svaka od tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke. U konačnici idealan proces remedijacije bio bi takav da u potpunosti razgradi onečišćivač bez stvaranja međuprodukata. Neki od procesa imaju samo sposobnost razmještanja i stabilizacije onečišćivača, no ne postižu potpuno uklanjanje. Niskotemperaturna toplinska desorpcija je tehnologija čišćenja ex situ najčešće primjenjivana za uklanjanje pesticida. Prednost primjene spaljivanja je potpuno uklanjanje onečišćivača, međutim proces je skup jer zahtijeva transport medija do spalionice. Procesi bioremedijacije potaknuti su prirodnim procesom mikrobiološke razgradnje onečišćivača odnosno interakcijom mikroorganizama i komponenata otpada. Postupak ex situ uključuje upotrebu bioreaktora. Jedan od postupaka je i postupak land spreading kod kojeg se onečišćeni medij miješa s tlom pri čemu autohtoni mikroorganizmi razaraju onečišćivače. Učinkovitost u biorazgradnji toksičnih onečišćivača utvrđena je za gljive bijelog truljenja, posebno iz roda Phanerochaete. Fitoremedijacija je tzv. "zelena tehnologija" primjenom biljaka, pri čemu biljke nisu izravno uključene u proces i služe kao katalizator za pojačavanje rasta i aktivnosti populacije mikroorganizama korijenja. U fitoremedijaciji pesticida najčešće se primjenjuju biljke roda Kochia, za koje je utvrđeno da zbog interakcija biljke i mikroorganizama iz područja rizosfere dolazi do razgradnje prisutnih pesticida. Bioremedijacija i fitoremedijacija su danas dvije nove metode koje se još procjenjuju. Brojnim laboratorijskim istraživanjima i pilot-studijama nastoji se povećati raspoloživost primjene bioremedijacije i fitoremedijacije te nadvladati ograničenja ovih metoda. |
| format | Article |
| fullrecord | <record><control><sourceid>hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_83941</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>oai_hrcak_srce_hr_83941</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-LOGICAL-h107t-c7294b521c7efe9f3de2ca6608562022eb1be63e0b3ce1898b7fa464c26350f63</originalsourceid><addsrcrecordid>eNotjsFKAzEURYMoOLb-w2yFBl7yMplkKaVWoaALux6S9IWmMzrDZLrQv_Fj-l9WKly4h7s43CtWCETFLVi4ZgWAlNwahFt2l_MBABVUpmAPb32ejkNI5bHt3OfhL-VAeUoh7VyZvsu-7bt0-nFzdhNdl-n-v2ds-7R6Xz7zzev6Zfm44XsB9cRDLa3ylRShpkg24o5kcFqDqbQ8nyAvPGkk8BhIGGt8HZ3SKkiNFUSNM7a4ePdjcG0zjOnDjV9N71JzWfIY6IyNQasE_gKl1kLe</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>article</recordtype></control><display><type>article</type><title>Postupci uklanjanja pesticida iz okoliša</title><source>DOAJ Directory of Open Access Journals</source><source>Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals</source><creator>Dokić, M. ; Bilandžić, N. ; Briški, F.</creator><creatorcontrib>Dokić, M. ; Bilandžić, N. ; Briški, F.</creatorcontrib><description>Organoklorni i organofosforni pesticidi se u velikim količinama upotrebljavaju u proizvodnji hrane zbog svoje učinkovitosti i niske cijene i smatra se da danas na svjetskom tržištu postoji oko 1500 aktivnih tvari s pesticidnim učinkom. Ovi postojani organski onečišćivači dugo nakon primjene mogu zaostajati u tlu, mulju i sedimentima ili ući u vodene tokove, te dospjeti izravno u prehrambeni lanac. Danas se za uklanjanja pesticida s onečišćenih lokacija primjenjuju sljedeći postupci: niskotemperaturna toplinska desorpcija, spaljivanje, bioremedijacija i fitoremedijacija. Svaka od tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke. U konačnici idealan proces remedijacije bio bi takav da u potpunosti razgradi onečišćivač bez stvaranja međuprodukata. Neki od procesa imaju samo sposobnost razmještanja i stabilizacije onečišćivača, no ne postižu potpuno uklanjanje. Niskotemperaturna toplinska desorpcija je tehnologija čišćenja ex situ najčešće primjenjivana za uklanjanje pesticida. Prednost primjene spaljivanja je potpuno uklanjanje onečišćivača, međutim proces je skup jer zahtijeva transport medija do spalionice. Procesi bioremedijacije potaknuti su prirodnim procesom mikrobiološke razgradnje onečišćivača odnosno interakcijom mikroorganizama i komponenata otpada. Postupak ex situ uključuje upotrebu bioreaktora. Jedan od postupaka je i postupak land spreading kod kojeg se onečišćeni medij miješa s tlom pri čemu autohtoni mikroorganizmi razaraju onečišćivače. Učinkovitost u biorazgradnji toksičnih onečišćivača utvrđena je za gljive bijelog truljenja, posebno iz roda Phanerochaete. Fitoremedijacija je tzv. "zelena tehnologija" primjenom biljaka, pri čemu biljke nisu izravno uključene u proces i služe kao katalizator za pojačavanje rasta i aktivnosti populacije mikroorganizama korijenja. U fitoremedijaciji pesticida najčešće se primjenjuju biljke roda Kochia, za koje je utvrđeno da zbog interakcija biljke i mikroorganizama iz područja rizosfere dolazi do razgradnje prisutnih pesticida. Bioremedijacija i fitoremedijacija su danas dvije nove metode koje se još procjenjuju. Brojnim laboratorijskim istraživanjima i pilot-studijama nastoji se povećati raspoloživost primjene bioremedijacije i fitoremedijacije te nadvladati ograničenja ovih metoda.</description><identifier>ISSN: 0022-9830</identifier><identifier>EISSN: 1334-9090</identifier><identifier>CODEN: KJUIAR</identifier><language>hrv ; eng</language><publisher>Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa</publisher><subject>bioremediation ; bioremedijacija ; environment ; fitoremedijacija ; onečišćenje okoliša ; pesticides ; pesticidi ; phytoremediation</subject><ispartof>Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije, 2012-07, Vol.61 (7-8), p.341</ispartof><lds50>peer_reviewed</lds50><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Tsyndetics_thumb_exl</thumbnail><link.rule.ids>230,314,776,780,881</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Dokić, M.</creatorcontrib><creatorcontrib>Bilandžić, N.</creatorcontrib><creatorcontrib>Briški, F.</creatorcontrib><title>Postupci uklanjanja pesticida iz okoliša</title><title>Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije</title><description>Organoklorni i organofosforni pesticidi se u velikim količinama upotrebljavaju u proizvodnji hrane zbog svoje učinkovitosti i niske cijene i smatra se da danas na svjetskom tržištu postoji oko 1500 aktivnih tvari s pesticidnim učinkom. Ovi postojani organski onečišćivači dugo nakon primjene mogu zaostajati u tlu, mulju i sedimentima ili ući u vodene tokove, te dospjeti izravno u prehrambeni lanac. Danas se za uklanjanja pesticida s onečišćenih lokacija primjenjuju sljedeći postupci: niskotemperaturna toplinska desorpcija, spaljivanje, bioremedijacija i fitoremedijacija. Svaka od tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke. U konačnici idealan proces remedijacije bio bi takav da u potpunosti razgradi onečišćivač bez stvaranja međuprodukata. Neki od procesa imaju samo sposobnost razmještanja i stabilizacije onečišćivača, no ne postižu potpuno uklanjanje. Niskotemperaturna toplinska desorpcija je tehnologija čišćenja ex situ najčešće primjenjivana za uklanjanje pesticida. Prednost primjene spaljivanja je potpuno uklanjanje onečišćivača, međutim proces je skup jer zahtijeva transport medija do spalionice. Procesi bioremedijacije potaknuti su prirodnim procesom mikrobiološke razgradnje onečišćivača odnosno interakcijom mikroorganizama i komponenata otpada. Postupak ex situ uključuje upotrebu bioreaktora. Jedan od postupaka je i postupak land spreading kod kojeg se onečišćeni medij miješa s tlom pri čemu autohtoni mikroorganizmi razaraju onečišćivače. Učinkovitost u biorazgradnji toksičnih onečišćivača utvrđena je za gljive bijelog truljenja, posebno iz roda Phanerochaete. Fitoremedijacija je tzv. "zelena tehnologija" primjenom biljaka, pri čemu biljke nisu izravno uključene u proces i služe kao katalizator za pojačavanje rasta i aktivnosti populacije mikroorganizama korijenja. U fitoremedijaciji pesticida najčešće se primjenjuju biljke roda Kochia, za koje je utvrđeno da zbog interakcija biljke i mikroorganizama iz područja rizosfere dolazi do razgradnje prisutnih pesticida. Bioremedijacija i fitoremedijacija su danas dvije nove metode koje se još procjenjuju. Brojnim laboratorijskim istraživanjima i pilot-studijama nastoji se povećati raspoloživost primjene bioremedijacije i fitoremedijacije te nadvladati ograničenja ovih metoda.</description><subject>bioremediation</subject><subject>bioremedijacija</subject><subject>environment</subject><subject>fitoremedijacija</subject><subject>onečišćenje okoliša</subject><subject>pesticides</subject><subject>pesticidi</subject><subject>phytoremediation</subject><issn>0022-9830</issn><issn>1334-9090</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>article</rsrctype><creationdate>2012</creationdate><recordtype>article</recordtype><recordid>eNotjsFKAzEURYMoOLb-w2yFBl7yMplkKaVWoaALux6S9IWmMzrDZLrQv_Fj-l9WKly4h7s43CtWCETFLVi4ZgWAlNwahFt2l_MBABVUpmAPb32ejkNI5bHt3OfhL-VAeUoh7VyZvsu-7bt0-nFzdhNdl-n-v2ds-7R6Xz7zzev6Zfm44XsB9cRDLa3ylRShpkg24o5kcFqDqbQ8nyAvPGkk8BhIGGt8HZ3SKkiNFUSNM7a4ePdjcG0zjOnDjV9N71JzWfIY6IyNQasE_gKl1kLe</recordid><startdate>20120704</startdate><enddate>20120704</enddate><creator>Dokić, M.</creator><creator>Bilandžić, N.</creator><creator>Briški, F.</creator><general>Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa</general><scope>VP8</scope></search><sort><creationdate>20120704</creationdate><title>Postupci uklanjanja pesticida iz okoliša</title><author>Dokić, M. ; Bilandžić, N. ; Briški, F.</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-LOGICAL-h107t-c7294b521c7efe9f3de2ca6608562022eb1be63e0b3ce1898b7fa464c26350f63</frbrgroupid><rsrctype>articles</rsrctype><prefilter>articles</prefilter><language>hrv ; eng</language><creationdate>2012</creationdate><topic>bioremediation</topic><topic>bioremedijacija</topic><topic>environment</topic><topic>fitoremedijacija</topic><topic>onečišćenje okoliša</topic><topic>pesticides</topic><topic>pesticidi</topic><topic>phytoremediation</topic><toplevel>peer_reviewed</toplevel><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Dokić, M.</creatorcontrib><creatorcontrib>Bilandžić, N.</creatorcontrib><creatorcontrib>Briški, F.</creatorcontrib><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection><jtitle>Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije</jtitle></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Dokić, M.</au><au>Bilandžić, N.</au><au>Briški, F.</au><format>journal</format><genre>article</genre><ristype>JOUR</ristype><atitle>Postupci uklanjanja pesticida iz okoliša</atitle><jtitle>Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije</jtitle><date>2012-07-04</date><risdate>2012</risdate><volume>61</volume><issue>7-8</issue><spage>341</spage><pages>341-</pages><issn>0022-9830</issn><eissn>1334-9090</eissn><coden>KJUIAR</coden><abstract>Organoklorni i organofosforni pesticidi se u velikim količinama upotrebljavaju u proizvodnji hrane zbog svoje učinkovitosti i niske cijene i smatra se da danas na svjetskom tržištu postoji oko 1500 aktivnih tvari s pesticidnim učinkom. Ovi postojani organski onečišćivači dugo nakon primjene mogu zaostajati u tlu, mulju i sedimentima ili ući u vodene tokove, te dospjeti izravno u prehrambeni lanac. Danas se za uklanjanja pesticida s onečišćenih lokacija primjenjuju sljedeći postupci: niskotemperaturna toplinska desorpcija, spaljivanje, bioremedijacija i fitoremedijacija. Svaka od tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke. U konačnici idealan proces remedijacije bio bi takav da u potpunosti razgradi onečišćivač bez stvaranja međuprodukata. Neki od procesa imaju samo sposobnost razmještanja i stabilizacije onečišćivača, no ne postižu potpuno uklanjanje. Niskotemperaturna toplinska desorpcija je tehnologija čišćenja ex situ najčešće primjenjivana za uklanjanje pesticida. Prednost primjene spaljivanja je potpuno uklanjanje onečišćivača, međutim proces je skup jer zahtijeva transport medija do spalionice. Procesi bioremedijacije potaknuti su prirodnim procesom mikrobiološke razgradnje onečišćivača odnosno interakcijom mikroorganizama i komponenata otpada. Postupak ex situ uključuje upotrebu bioreaktora. Jedan od postupaka je i postupak land spreading kod kojeg se onečišćeni medij miješa s tlom pri čemu autohtoni mikroorganizmi razaraju onečišćivače. Učinkovitost u biorazgradnji toksičnih onečišćivača utvrđena je za gljive bijelog truljenja, posebno iz roda Phanerochaete. Fitoremedijacija je tzv. "zelena tehnologija" primjenom biljaka, pri čemu biljke nisu izravno uključene u proces i služe kao katalizator za pojačavanje rasta i aktivnosti populacije mikroorganizama korijenja. U fitoremedijaciji pesticida najčešće se primjenjuju biljke roda Kochia, za koje je utvrđeno da zbog interakcija biljke i mikroorganizama iz područja rizosfere dolazi do razgradnje prisutnih pesticida. Bioremedijacija i fitoremedijacija su danas dvije nove metode koje se još procjenjuju. Brojnim laboratorijskim istraživanjima i pilot-studijama nastoji se povećati raspoloživost primjene bioremedijacije i fitoremedijacije te nadvladati ograničenja ovih metoda.</abstract><pub>Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa</pub><oa>free_for_read</oa></addata></record> |
| fulltext | fulltext |
| identifier | ISSN: 0022-9830 |
| ispartof | Kemija u industriji; časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije, 2012-07, Vol.61 (7-8), p.341 |
| issn | 0022-9830 1334-9090 |
| language | hrv ; eng |
| recordid | cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_83941 |
| source | DOAJ Directory of Open Access Journals; Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals |
| subjects | bioremediation bioremedijacija environment fitoremedijacija onečišćenje okoliša pesticides pesticidi phytoremediation |
| title | Postupci uklanjanja pesticida iz okoliša |
| url | https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-01-25T15%3A07%3A01IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:journal&rft.genre=article&rft.atitle=Postupci%20uklanjanja%20pesticida%20iz%20okoli%C5%A1a&rft.jtitle=Kemija%20u%20industriji;%20%C4%8Dasopis%20kemi%C4%8Dara%20i%20tehnologa%20Jugoslavije&rft.au=Doki%C4%87,%20M.&rft.date=2012-07-04&rft.volume=61&rft.issue=7-8&rft.spage=341&rft.pages=341-&rft.issn=0022-9830&rft.eissn=1334-9090&rft.coden=KJUIAR&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Chrcak%3Eoai_hrcak_srce_hr_83941%3C/hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true |