UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA UROD I KOMPONENTE URODA KUKURUZA
Sve češći klimatski ekstremi stavljaju u prvi plan potrebu korištenja navodnjavanja. Ovo istraživanje pokušava odgovoriti koliko vode i kada dodati, uz primjenu odgovarajuće količine dušika, za postizanje visokih i kvalitetnih uroda. Tijekom 2000. i 2002. godine postavljen je poljski pokus po split-...
Gespeichert in:
| Veröffentlicht in: | Poljoprivreda 2006, Vol.12 (2), p.70 |
|---|---|
| 1. Verfasser: | |
| Format: | Web Resource |
| Sprache: | hrv ; eng |
| Schlagworte: | |
| Online-Zugang: | Volltext |
| Tags: |
Tag hinzufügen
Keine Tags, Fügen Sie den ersten Tag hinzu!
|
| container_end_page | |
|---|---|
| container_issue | 2 |
| container_start_page | 70 |
| container_title | Poljoprivreda |
| container_volume | 12 |
| creator | Plavšić, Hrvoje |
| description | Sve češći klimatski ekstremi stavljaju u prvi plan potrebu korištenja navodnjavanja. Ovo istraživanje pokušava odgovoriti koliko vode i kada dodati, uz primjenu odgovarajuće količine dušika, za postizanje visokih i kvalitetnih uroda. Tijekom 2000. i 2002. godine postavljen je poljski pokus po split-plot metodi na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek. Glavni čimbenik (A) je bilo održavanje sadržaja vode u tlu u 3 stepenice (A1 80-100 % PVK; A2 65-100 % PVK; A3 kontrola), a podčimbenik (B) gnojidba dušikom u 3 stepenice (B1 100 kg N/ha; B2 150 kg N/ha i B3 200 kg N/ha). Određena su fizikalna i kemijskih svojstava tla i vode za navodnjavanje. U vegetaciji je praćen sadržaj vode u tlu te se pristupalo navodnjavanju kada se sadržaj vode spustio na donju vrijednost A1 ili A2 varijante. Navodnjavalo se samohodnim vučenim rasprskivačem (tifon) s vodom koja nije imala ograničenja. Dušik je dodan u osnovnoj obradi, prije sjetve i kroz prihranu. Tijekom istraživanja praćeni su klimatski pokazatelji, stanje usjeva te visina biljke do klipa i metlice. Na kraju vegetacije određene su komponente uroda s 10 klipova (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna na klipu, masa zrna s klipa, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, suha tvar, randman te sadržaj dušika u zrnu kukuruza). Nakon žetve uzeti su uzorci zrna u cilju određivanja sadržaja dušika pojedinoj varijanti navodnjavanja i gnojidbe. Urod kukuruza je bio pod značajnim utjecajem godine (2002. godini veći za 1,49 t/ha prema 2000.). Signifikantno veći urodi bili su na varijantama najviše razine navodnjavanja. Varijanta B3 dala je signifikantno veći urod samo u 2002. godini. Signifikantan do vrlo signifikantan utjecaj navodnjavanja utvrđen je kod visine do klipa i vrha metlice, mase zrna na klipu i mase 1000 zrna, a hektolitrska masa u 2000.godini. U 2000. godini signifikantan utjecaj B3 utvrđen je kod svojstva broja redova zrna na klipu, a u 2002. godini kod svojstava dužine klipa i mase zrna na klipu. Svaka viša varijanta gnojidbe dušikom rezultirala je signifikantno većim sadržajem dušika u tlu, ali tek u 2002. godini |
| format | Web Resource |
| fullrecord | <record><control><sourceid>hrcak</sourceid><recordid>TN_cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_7702</recordid><sourceformat>XML</sourceformat><sourcesystem>PC</sourcesystem><sourcerecordid>oai_hrcak_srce_hr_7702</sourcerecordid><originalsourceid>FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_77023</originalsourceid><addsrcrecordid>eNpjYuA0tDCx0LUwsDBgAbKNjQ10zQ1NjDgYeIuLM5MMDMyMLMzMjAw5GXxDQ7xcnR29FPwcw_xd_LwcwxyBhIKngrufv5eni5Orgkvo0QWe3v6-QBUKoUH-LkA5IC_A38_VL8QVLOKo4B3qHRoUGuXIw8CalphTnMoLpbkZtN1cQ5w9dDOKkhOz4wuKMnMTiyrj8xMz4yEixUXJqUBmvLm5gZExaaoB4otBYA</addsrcrecordid><sourcetype>Open Access Repository</sourcetype><iscdi>true</iscdi><recordtype>web_resource</recordtype></control><display><type>web_resource</type><title>UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA UROD I KOMPONENTE URODA KUKURUZA</title><source>DOAJ Directory of Open Access Journals</source><source>Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals</source><creator>Plavšić, Hrvoje</creator><creatorcontrib>Plavšić, Hrvoje</creatorcontrib><description>Sve češći klimatski ekstremi stavljaju u prvi plan potrebu korištenja navodnjavanja. Ovo istraživanje pokušava odgovoriti koliko vode i kada dodati, uz primjenu odgovarajuće količine dušika, za postizanje visokih i kvalitetnih uroda. Tijekom 2000. i 2002. godine postavljen je poljski pokus po split-plot metodi na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek. Glavni čimbenik (A) je bilo održavanje sadržaja vode u tlu u 3 stepenice (A1 80-100 % PVK; A2 65-100 % PVK; A3 kontrola), a podčimbenik (B) gnojidba dušikom u 3 stepenice (B1 100 kg N/ha; B2 150 kg N/ha i B3 200 kg N/ha). Određena su fizikalna i kemijskih svojstava tla i vode za navodnjavanje. U vegetaciji je praćen sadržaj vode u tlu te se pristupalo navodnjavanju kada se sadržaj vode spustio na donju vrijednost A1 ili A2 varijante. Navodnjavalo se samohodnim vučenim rasprskivačem (tifon) s vodom koja nije imala ograničenja. Dušik je dodan u osnovnoj obradi, prije sjetve i kroz prihranu. Tijekom istraživanja praćeni su klimatski pokazatelji, stanje usjeva te visina biljke do klipa i metlice. Na kraju vegetacije određene su komponente uroda s 10 klipova (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna na klipu, masa zrna s klipa, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, suha tvar, randman te sadržaj dušika u zrnu kukuruza). Nakon žetve uzeti su uzorci zrna u cilju određivanja sadržaja dušika pojedinoj varijanti navodnjavanja i gnojidbe. Urod kukuruza je bio pod značajnim utjecajem godine (2002. godini veći za 1,49 t/ha prema 2000.). Signifikantno veći urodi bili su na varijantama najviše razine navodnjavanja. Varijanta B3 dala je signifikantno veći urod samo u 2002. godini. Signifikantan do vrlo signifikantan utjecaj navodnjavanja utvrđen je kod visine do klipa i vrha metlice, mase zrna na klipu i mase 1000 zrna, a hektolitrska masa u 2000.godini. U 2000. godini signifikantan utjecaj B3 utvrđen je kod svojstva broja redova zrna na klipu, a u 2002. godini kod svojstava dužine klipa i mase zrna na klipu. Svaka viša varijanta gnojidbe dušikom rezultirala je signifikantno većim sadržajem dušika u tlu, ali tek u 2002. godini</description><identifier>ISSN: 1330-7142</identifier><identifier>EISSN: 1848-8080</identifier><language>hrv ; eng</language><publisher>Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivredni institut Osijek</publisher><subject>dušik ; irrigation ; komponente uroda ; kukuruz ; maize ; navodnjavanje ; nitrogen ; urod ; voda ; water ; yield ; yield components</subject><ispartof>Poljoprivreda, 2006, Vol.12 (2), p.70</ispartof><oa>free_for_read</oa><woscitedreferencessubscribed>false</woscitedreferencessubscribed></display><links><openurl>$$Topenurl_article</openurl><openurlfulltext>$$Topenurlfull_article</openurlfulltext><thumbnail>$$Uhttps://hrcak.srce.hr/logo_broj/774.jpg</thumbnail><link.rule.ids>230,780,784,885</link.rule.ids></links><search><creatorcontrib>Plavšić, Hrvoje</creatorcontrib><title>UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA UROD I KOMPONENTE URODA KUKURUZA</title><title>Poljoprivreda</title><description>Sve češći klimatski ekstremi stavljaju u prvi plan potrebu korištenja navodnjavanja. Ovo istraživanje pokušava odgovoriti koliko vode i kada dodati, uz primjenu odgovarajuće količine dušika, za postizanje visokih i kvalitetnih uroda. Tijekom 2000. i 2002. godine postavljen je poljski pokus po split-plot metodi na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek. Glavni čimbenik (A) je bilo održavanje sadržaja vode u tlu u 3 stepenice (A1 80-100 % PVK; A2 65-100 % PVK; A3 kontrola), a podčimbenik (B) gnojidba dušikom u 3 stepenice (B1 100 kg N/ha; B2 150 kg N/ha i B3 200 kg N/ha). Određena su fizikalna i kemijskih svojstava tla i vode za navodnjavanje. U vegetaciji je praćen sadržaj vode u tlu te se pristupalo navodnjavanju kada se sadržaj vode spustio na donju vrijednost A1 ili A2 varijante. Navodnjavalo se samohodnim vučenim rasprskivačem (tifon) s vodom koja nije imala ograničenja. Dušik je dodan u osnovnoj obradi, prije sjetve i kroz prihranu. Tijekom istraživanja praćeni su klimatski pokazatelji, stanje usjeva te visina biljke do klipa i metlice. Na kraju vegetacije određene su komponente uroda s 10 klipova (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna na klipu, masa zrna s klipa, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, suha tvar, randman te sadržaj dušika u zrnu kukuruza). Nakon žetve uzeti su uzorci zrna u cilju određivanja sadržaja dušika pojedinoj varijanti navodnjavanja i gnojidbe. Urod kukuruza je bio pod značajnim utjecajem godine (2002. godini veći za 1,49 t/ha prema 2000.). Signifikantno veći urodi bili su na varijantama najviše razine navodnjavanja. Varijanta B3 dala je signifikantno veći urod samo u 2002. godini. Signifikantan do vrlo signifikantan utjecaj navodnjavanja utvrđen je kod visine do klipa i vrha metlice, mase zrna na klipu i mase 1000 zrna, a hektolitrska masa u 2000.godini. U 2000. godini signifikantan utjecaj B3 utvrđen je kod svojstva broja redova zrna na klipu, a u 2002. godini kod svojstava dužine klipa i mase zrna na klipu. Svaka viša varijanta gnojidbe dušikom rezultirala je signifikantno većim sadržajem dušika u tlu, ali tek u 2002. godini</description><subject>dušik</subject><subject>irrigation</subject><subject>komponente uroda</subject><subject>kukuruz</subject><subject>maize</subject><subject>navodnjavanje</subject><subject>nitrogen</subject><subject>urod</subject><subject>voda</subject><subject>water</subject><subject>yield</subject><subject>yield components</subject><issn>1330-7142</issn><issn>1848-8080</issn><fulltext>true</fulltext><rsrctype>web_resource</rsrctype><creationdate>2006</creationdate><recordtype>web_resource</recordtype><recordid>eNpjYuA0tDCx0LUwsDBgAbKNjQ10zQ1NjDgYeIuLM5MMDMyMLMzMjAw5GXxDQ7xcnR29FPwcw_xd_LwcwxyBhIKngrufv5eni5Orgkvo0QWe3v6-QBUKoUH-LkA5IC_A38_VL8QVLOKo4B3qHRoUGuXIw8CalphTnMoLpbkZtN1cQ5w9dDOKkhOz4wuKMnMTiyrj8xMz4yEixUXJqUBmvLm5gZExaaoB4otBYA</recordid><startdate>20061227</startdate><enddate>20061227</enddate><creator>Plavšić, Hrvoje</creator><general>Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivredni institut Osijek</general><scope>VP8</scope></search><sort><creationdate>20061227</creationdate><title>UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA UROD I KOMPONENTE URODA KUKURUZA</title><author>Plavšić, Hrvoje</author></sort><facets><frbrtype>5</frbrtype><frbrgroupid>cdi_FETCH-hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_77023</frbrgroupid><rsrctype>web_resources</rsrctype><prefilter>web_resources</prefilter><language>hrv ; eng</language><creationdate>2006</creationdate><topic>dušik</topic><topic>irrigation</topic><topic>komponente uroda</topic><topic>kukuruz</topic><topic>maize</topic><topic>navodnjavanje</topic><topic>nitrogen</topic><topic>urod</topic><topic>voda</topic><topic>water</topic><topic>yield</topic><topic>yield components</topic><toplevel>online_resources</toplevel><creatorcontrib>Plavšić, Hrvoje</creatorcontrib><collection>Hrcak: Portal of scientific journals of Croatia</collection></facets><delivery><delcategory>Remote Search Resource</delcategory><fulltext>fulltext</fulltext></delivery><addata><au>Plavšić, Hrvoje</au><format>book</format><genre>unknown</genre><ristype>GEN</ristype><atitle>UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA UROD I KOMPONENTE URODA KUKURUZA</atitle><jtitle>Poljoprivreda</jtitle><date>2006-12-27</date><risdate>2006</risdate><volume>12</volume><issue>2</issue><spage>70</spage><pages>70-</pages><issn>1330-7142</issn><eissn>1848-8080</eissn><abstract>Sve češći klimatski ekstremi stavljaju u prvi plan potrebu korištenja navodnjavanja. Ovo istraživanje pokušava odgovoriti koliko vode i kada dodati, uz primjenu odgovarajuće količine dušika, za postizanje visokih i kvalitetnih uroda. Tijekom 2000. i 2002. godine postavljen je poljski pokus po split-plot metodi na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek. Glavni čimbenik (A) je bilo održavanje sadržaja vode u tlu u 3 stepenice (A1 80-100 % PVK; A2 65-100 % PVK; A3 kontrola), a podčimbenik (B) gnojidba dušikom u 3 stepenice (B1 100 kg N/ha; B2 150 kg N/ha i B3 200 kg N/ha). Određena su fizikalna i kemijskih svojstava tla i vode za navodnjavanje. U vegetaciji je praćen sadržaj vode u tlu te se pristupalo navodnjavanju kada se sadržaj vode spustio na donju vrijednost A1 ili A2 varijante. Navodnjavalo se samohodnim vučenim rasprskivačem (tifon) s vodom koja nije imala ograničenja. Dušik je dodan u osnovnoj obradi, prije sjetve i kroz prihranu. Tijekom istraživanja praćeni su klimatski pokazatelji, stanje usjeva te visina biljke do klipa i metlice. Na kraju vegetacije određene su komponente uroda s 10 klipova (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna na klipu, masa zrna s klipa, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, suha tvar, randman te sadržaj dušika u zrnu kukuruza). Nakon žetve uzeti su uzorci zrna u cilju određivanja sadržaja dušika pojedinoj varijanti navodnjavanja i gnojidbe. Urod kukuruza je bio pod značajnim utjecajem godine (2002. godini veći za 1,49 t/ha prema 2000.). Signifikantno veći urodi bili su na varijantama najviše razine navodnjavanja. Varijanta B3 dala je signifikantno veći urod samo u 2002. godini. Signifikantan do vrlo signifikantan utjecaj navodnjavanja utvrđen je kod visine do klipa i vrha metlice, mase zrna na klipu i mase 1000 zrna, a hektolitrska masa u 2000.godini. U 2000. godini signifikantan utjecaj B3 utvrđen je kod svojstva broja redova zrna na klipu, a u 2002. godini kod svojstava dužine klipa i mase zrna na klipu. Svaka viša varijanta gnojidbe dušikom rezultirala je signifikantno većim sadržajem dušika u tlu, ali tek u 2002. godini</abstract><pub>Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i Poljoprivredni institut Osijek</pub><oa>free_for_read</oa></addata></record> |
| fulltext | fulltext |
| identifier | ISSN: 1330-7142 |
| ispartof | Poljoprivreda, 2006, Vol.12 (2), p.70 |
| issn | 1330-7142 1848-8080 |
| language | hrv ; eng |
| recordid | cdi_hrcak_primary_oai_hrcak_srce_hr_7702 |
| source | DOAJ Directory of Open Access Journals; Elektronische Zeitschriftenbibliothek - Frei zugängliche E-Journals |
| subjects | dušik irrigation komponente uroda kukuruz maize navodnjavanje nitrogen urod voda water yield yield components |
| title | UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA UROD I KOMPONENTE URODA KUKURUZA |
| url | https://sfx.bib-bvb.de/sfx_tum?ctx_ver=Z39.88-2004&ctx_enc=info:ofi/enc:UTF-8&ctx_tim=2025-01-04T01%3A52%3A45IST&url_ver=Z39.88-2004&url_ctx_fmt=infofi/fmt:kev:mtx:ctx&rfr_id=info:sid/primo.exlibrisgroup.com:primo3-Article-hrcak&rft_val_fmt=info:ofi/fmt:kev:mtx:book&rft.genre=unknown&rft.atitle=UTJECAJ%20NAVODNJAVANJA%20I%20GNOJIDBE%20DU%C5%A0IKOM%20NA%20UROD%20I%20KOMPONENTE%20URODA%20KUKURUZA&rft.jtitle=Poljoprivreda&rft.au=Plav%C5%A1i%C4%87,%20Hrvoje&rft.date=2006-12-27&rft.volume=12&rft.issue=2&rft.spage=70&rft.pages=70-&rft.issn=1330-7142&rft.eissn=1848-8080&rft_id=info:doi/&rft_dat=%3Chrcak%3Eoai_hrcak_srce_hr_7702%3C/hrcak%3E%3Curl%3E%3C/url%3E&disable_directlink=true&sfx.directlink=off&sfx.report_link=0&rft_id=info:oai/&rft_id=info:pmid/&rfr_iscdi=true |