UTJECAJ NAVODNJAVANJA I GNOJIDBE DUŠIKOM NA SVOJSTVA SORATA SOJE (Glycine max (L.) Merr.)

Na području Osijeka tijekom dvije godine postavljeni su poljski pokusi. Cilj je rada bio utvrditi utjecaj navodnjavanja, gnojidbe dušikom (N) i kultivara soje na urod i neke komponente uroda. Varijante navodnjavanja bile su kontrola (A1); održavanje sadržaja vode u tlu od 60% do 100% retencijskoga kapaciteta za vodu (RKV, A2) i održavanje sadržaja vode u tlu od 80% do 100% RKV (A3). Količina N bio je podfaktor: 0 kg N ha-1 (B1); 100 (B2) i 200 kg N ha-1 (B3). Sorte Una (C1) i Anica (C2) bile su pod-podfaktor (C). Prosječan urod zrna soje bio je 3082 i 3538 kg ha-1 2006., odnosno 2007. godine. Navodnjavanje je rezultiralo statistički vrlo značajnom razlikom u urodu zrna soje u obje godine. Sorta Una imala je (3179 kg ha-1) statistički značajno veći urod od Anice u 2006. godini. Navodnjavanje je rezultiralo statistički značajnom razlikom u broju mahuna po biljci samo u 2007. godini. Interakcija AB i AC na broj mahuna po biljci bila je statistički značajna u jednoj godini, a interakcija BC u obje godine. Masa tisuću zrna (g) rezultirala je značajnim učinkom navodnjavanja u obje godine, učinak gnojidbe N u 2007. godini, dok je sorta Una bila vrlo značajno veća od Anice u obje godine. Navodnjavanje, gnojidba N i sorta soje rezultiralo je sa statistički značajnom masom zrna po biljci samo u jednoj godini. Interakcije AB, BC i ABC bile su vrlo značajne u masi zrna po biljci u jednoj godini, dok je interakcija BC bila značajna u obje godine. Navodnjavanje i sorta soje rezultirali su vrlo značajnim utjecajem na broj zrna po biljci u obje godine istraživanja, dok su interakcije AB, AC, BC i ABC bile značajne u obje godine ili vrlo značajne u jednoj godini.